Inflacija je u Bosni i Hercegovini naoko zaustavljena, pa ipak, percepcija javnosti je takva da cijene i dalje neumoljivo rastu – ko ima i koliki uticaj na inflatorna kretanja?

Inflacija je u Bosni i Hercegovini naoko zaustavljena. Statistički podaci za mjesec april govore da je nivo cijena u odnosu na mart ove godine rastao svega 0,1 posto, dok je u odnosu na april prethodne godine viši za dva posto. Nadalje su u izvještajima Agencije za statistiku BiH navedeni sektori u kojima su cijene rasle – restorani i hoteli 8,8 posto, rekreacija i kultura 4,5 posto, alkoholna pića i duhan 3,9 posto, zdravstvo, prijevoz, komunikacije, hrana i bezalkoholna pića…

Bilježe se i uporedna pojeftinjenja, kao u odjeljku odjeće i obuće za 7,3 posto, režijskih izdataka 0,2 posto. U mjesecu maju je došlo i do osjetnog smanjenja cijena na benzinskim pumpama za motorno gorivo. Pa ipak, percepcija javnosti je takva da cijene i dalje neumoljivo rastu. Interesovalo nas je ko ima i koliki uticaj na inflatorna kretanja?

“To je sasvim uobičajena i normalna pojava. Javnost je od samog početka pogrešno shvatila šta je inflacija i kako će ona u konačnici završiti. Na samome početku rasta cijena, posebno izbijanjem agresije Rusije na Ukrajinu, ekonomska struka je apelovala na hitno obustavljanje naplate akciza na gorivo. Barem privremeno. Mi smo znali da dođe li do drastičnog i enormnog poskupljenja energenata, da će se to odraziti u ogromnoj mjeri na rast cijena svih drugih proizvoda. I cijene se nikada neće vratiti na prethodni nivo. To se upravo desilo”, govori Faruk Hadžić, makroekonomski stručnjak i profesor na SSST Univerzitetu u Sarajevu.

Cijene se rijetko vraćaju na prethodni nivo

No akcize nisu ukinute, niti na bilo koji način korigovane. Svi procesi koji su naknadno uslijedili su zapravo bile posljedice (ne)načinjenih poteza. Počela se stvarati spirala poskupljenja. Pa i kada dođe do pojedinačnih pojeftinjenja, kao što je trenutno snižavanje cijena motornih goriva, tržište i krajnji korisnici to ne osjete. Zašto?

“Do smanjenja ne dolazi zbog karaktera inflacije. Sve drugo je poskupilo, povećane su plate kako bi se dostigao cjelokupni standard i nemoguće je da dođe do pojeftinjenja. Ekonomisti su to predvidjeli i apelirali da bar ne dolazi do drastičnih poskupljenja. Cijene se rijetko kada vraćaju na prethodni nivo. To se može u nekom periodu godine desiti kod cijena hrane, ali u domenu pružanja usluga (trgovina, transport, ugostiteljstvo, turizam…) rijetko dolazi do takvih korekcija“, smatra Hadžić.

Za primjer je uzeo cijenu jednog BigMaca u Americi šezdesetih godina prošloga vijeka, prije prvoga naftnog šoka. Tada je taj proizvod koštao 59 centi, a danas je oko šest dolara.

Ekonomski stručnjak iz Banje Luke, Zoran Pavlović smatra da je splet okolnosti rezultirao rastu cijena. Od opreznosti do bezobraznosti nekih trgovaca, globalnih dešavanja do nelogičnih poteza domaće vlasti.

„Poskupljenja su, barem i Republici Srpskoj, rezultat korigovanja minimalne plate sa 700 na 900 maraka. Sve što je radno intenzivno – pekare, frizeraji i uopšte sektor usluga, gde je u cenu uključen ljudski rad, je pretrpelo povećanja cena. Pad cena goriva se poklopio sa rastom cena radne snage. Sada više nemamo radnika i ne postavlja se pitanje koliko platiti radnika, nego kako ga uopšte pronaći za angažman? To direktno utiče na poskupljenja i ono što odavno govorim da su opterečenja na isplaćene plate previsoke“, kaže Pavlović, nudeći i izvođenje konkretne računice za povećanje minimalne plate i opterečenja poslodavcima, koji utiču na konačnu cijenu proizvoda.

„Na dodatnih 200 maraka troška poslodavcu se dodaje 64 posto poreznih opterečenja, a to iznosi 130 maraka. Na sve se dodaje još 10 posto poreza, pa je to dodatnih 30 maraka na osnovnu isplatu. Podvucite crtu i to je poskupljenje od 300 maraka po svakom radniku. Paralelno je upravljanje zdravstvenim fondovima katastrofalno. Političari donose neracionalne odluke, poput izgradnje bolnice u Trebinju sa najskupljim mogućim izvođačem radova dok se ne zna ima li dovoljno građana koji će gravitirati toj bolnici ili kupovinom dodatnih luksuznih automobila za institucije vlasti u Federaciji BiH“, nastavlja Pavlović.

Ekonomski rast projiciran na 3,3 posto

Koliko god bili upoznati sa ekonomskom teorijom i pravilima, stanovništvu niko ne smije osporiti pravo na mišljenje koje na kraju stvara percepciju javnosti. A ta percepcija pretpostavlja da inflacija nije zaustavljena.

„Percepcija stanovništva da inflacija i dalje postoji je tačna. Ono što ulazi u matematiku inflacije je vrlo širok spektar proizvoda i usluga. Recimo, nameštaj pojeftini a hrana poskupi. Nameštaj kojega retko ko kupuje je poništio poskupljenje hrane i doneo nulu. Dakle, percepcija ljudi je realna, a statistički podaci su zbir različitih ulaznih podataka. Bitna je struktura potrošnje, jer tada vidite da su osnovne životne namirnice, koje se najčešće kupuju, zapravo poskupile“, zaključuje Pavlović.

Obračun inflatornih kretanja prave statistički zavodi i Centralna banka BiH, kao i međunarodne finansijske institucije. U Proljetnom krugu makroekonomskih projekcija za period 2024. godine Centralna banka je početkom maja iznijela trenutne podatke i prognoze:

„U odnosu na jesenji krug projekcija iz 2023. godine, projekcija rasta ekonomske aktivnosti u 2024. godini je korigovana naviše, do nivoa od 2,6 posto. Realni ekonomski rast na kraju projekcijskog horizonta, trenutno, projiciramo na 3,3 posto. Najznačajniji doprinos ekonomskom rastu očekuje se od lične potrošnje usljed rasta nominalnih plata i priliva doznaka iz inostranstva. U 2024. godini projiciramo inflaciju od 2,6 posto, što je za 0,3 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz novembra 2023. godine, i konzistentna je sa posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. Nastavak postepenog slabljenja inflatornih pritisaka očekujemo do kraja projekcijskog horizonta“, predviđa Centralna banka BiH.

Evropsko tržište se budi

Makroekonomisti dodatno pojašnjavaju da se statistički podaci upoređuju sa podacima iz istog mjeseca prethodne godine. I bez obzira što ovoga aprila nije bilo poskupljenja, u odnosu na april od prije tri godine je to velika razlika u cijenama. I tek slijedi najava poskupljenja struje u Federaciji BiH.

„Ako dođe do povećanja cijena električne energije, mogao bi ponovo ubrzati rast nekih cijena. S tim da ne očekujem neki drastični rast cijena u ovome trenutku. Struka je ranije najavila da će doći do usporavanja ekonomskih aktivnosti ili recesije. Recesiju smo izgleda izbjegli, ali ovaj nivo usporavanja ekonomskih aktivnosti nismo, jer je stopa rasta vrlo skromna i nedovoljna da bi je građani kvalitativno osjetili. U principu, to je posljedica recesije u zemljama EU“, napominje Hadžić.

Evropsko tržište se polako, ali sigurno budi. Već se stidljivo najavljuju i prva sniženja kamatnih stopa koje imaju znatan uticaj na ekonomski rast. Kako bi se to moglo reflektovati na BiH?

„Još uvijek FED u SAD, Evropska centralna banka nisu sigurne da li je pravo vrijeme da se smanjenjem kamata pošalje signal kako su inflatorni pritisci popustili? Ako se ne pogodi tajming, spuste se kamate, a inflacija nije potpuno prestala, možete napraviti drastičnije pogoršanje. Ako bude nekog smanjenja u ovoj godini, to će biti na simboličan način. Uvijek postoje nepredvidivi faktori, pa ako dođe do eskalacije sukoba na Bliskom Istoku ili drugih globalnih sukoba, to će pogoršati izglede i usporiti ekonomski oporavak“, zaključuje Hadžić.

Efekti povećanja cijena i plata su jasni se međusobno poništavaju. Istovremeno su javni prihodi rekordni.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Alen Jazić/Foto: Ilustracija)