Udruženje Resursni Aarhus centar u BiH zajedno sa Mjesnom zajednicom Špionica organizuju mirne proteste u Srebreniku protiv otvaranja kamenoloma u blizini njihovih kuća. Problematiziraju cijelokupan proces koji ih je doveo u ovu situaciju. Različite strane iznose različite tvrdnje o onome što se tamo trenutno dešava. Aktivisti i mještani poručuju: Povratnički životi su ponovno ugroženi.

O ovoj temi su za N1 govorili Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru, Omer Majstorović, stanovnik Špionice, kao i gradonačelnik Srebrenika Adnan Bjelić.

Kontaktirali smo i investitore čije poteze osporavaju mještani, te su nam odgovorili saopštenjem u kojem tvrde da su do problema sa lokalcima došli tek pri kraju svog projekta.

“Prije kupovine zemljišta smo zahtijevali od prethodnog vlasnika da nam pribavi izjave od stanovnika koji žive u neposrednoj blizini potencijalnog kamenoloma da su saglasni sa radom kamenoloma i on nam je dostavio te izjave. Neki od mještana, čije su izjave ovjerene od strane organa uprave posjedujemo da su saglasni sa radom kamenoloma, su se kasnije predomislili i javno izjavljivali da su bili saglasni sa radom kamenoloma dok je “njihov komšija” radio, a da sad nisu saglasni tako da se moie pretpostaviti da se radi o nekim višim ciljevima i interesima odredenih grupacija, a ne o brizi za lokalnu zajednicu”, naveli su u dijelu saopštenja.

No, stanovnik Špionice u programu N1 iznosi sasvim drugu stranu priče.

“Stanovništvo je od 2021. godine, od kada je investitor kupio ovo zemljište, protiv ovog projekta. To je investitor znao i sve nadležne institucije, svima smo im poslali dopise sa protivljenjem eksploataciji, tražili smo da budemo uključeni u sve procedure, ali su se oglušili o naše zahtjeve. Tačno je da je prethodni vlasnik prikupio izjave od nekoliko stanovnika, obmanuvši ih kazavši da mu treba nekoliko potpisa da bi kamioni mogli proći do parcela. Sakrio je pravu namjeru da želi prodati zemljište, a da kupac želi otvoriti kamenolom. Te izjave, dakle, nisu date sadašnjem investitoru i on se ne može na njih pozivati”, rekao nam je Omer Majstorović.

Potom su se, dodao je, stanovnici koji su shvatili da su prevareni obratili advokatu da ponište izjave.

“Nakon što je investitor završio sa istragama, sklonio je mašine i mi smo odahnuli, misleći da je odustao od projekta. Međutim, on je iskoristio vrijeme korone i u tajnosti pokrenuo procedure za pribavljanje dozvola za eksploataciju. Mi smo tek krajem augusta 2023. saznali da je veći dio posla završio daleko od očiju javnosti, bez saglasnosti stanovništva i mjesne zajednice. Pretpostavljam da je mislio da će pobuna kratko trajati. Ali, puno više je lokalno stanovništvo uložilo u gradnju kuća, s obzirom da ovdje uglavnom živi stanovništvo iz Podrinja koje je živote počelo iz nule. Mi ne možemo dozvoliti da ponovno budemo raseljeni. Ako smo mi u ratu morali slušati eksplozije, ne moraju to naša djeca u miru”, naglasio je.

Kuće mještana su vrlo blizu mjesta na kojem bi se vršila eksploatacija, no grad je izdao misljenje da je projekat usklađen sa prostornim planom grada i Tuzlanskog kantona.

“To područje je u prostornom planu određeno kao lokalitet kao moguće eksploaticiono područje”, rekao je gradonačelnik Srebrenika, dodajući da grad nije bio u postupku izdavanja dozvola investitoru, niti ima tu nadležnost.

U ovom slučaju je, kaže, u toku ishodovanje dozvola od nadležnih tijela, iz kojeg je bila isključena javnost. Pitanje o tome zašto su mještani isključeni, dodao je, treba biti upućeno nadležnom kantonalnom ministarstvu.

Aarhus centar koji u Bosni i Hercegovini zajednicama pruža pomoć u ostvarivanju okolišnih prava pokrenuo je postupke protiv svih niza dozvola koje je investitor dobio u ovom slučaju dobio.

Uspjeli su poništiti obje vodne saglasnosti, te je podnesena tužba protiv urbanističke saglasnosti.

Nina Kreševljaković iz ovog centra za N1 govori da ovakvi slučajevi u BiH nisu rijetki, između ostalog, i zato što javni organi nisu upoznati sa svojim zakonima na koje bi se trebali pozivati, niti Aarhuškom konvencijom, za koju BiH ima obavezu da je sprovodi. Čak i kada nacionalnim zakonima nije propisano učešće javnosti, ova konvencija ima prioritet i javne vlasti to moraju znati.

“Mi smo ovdje, koliko-toliko, na vrijeme reagovali, spriječili smo izdavanje okolinske dozvole. U akte javnost nije bila nikako uključena. Morala je biti uključena i Mjesna zajednica Špionica jer na njenom prostoru treba da se gradi kamenolom”, naglasila je.

Pojasnila je da se sada proces u potpunosti mora ponoviti, te da će mjesna zajednica imati priliku nadležnim organima dati svoje komentare i mišljenja. Oni će, potom, ili ih usvojiti ili izdati izvještaj sa pojašnjenjem zašto nisu usvojeni.

I protiv urbanističke saglasnosti je pokrenut spor, a ukoliko ne prođe povoljno za građane i aktivistie, oni poručuju da na tome neće stati.

Iako investitor u saopštenju za N1 tvrdi da su ispoštovali sve procedure, aktivisti upozoravaju da bi kamenolom gotovo sasvim sigurno ugrozio jedinu pitku rijeku na području općine Srebrenik.

“Nadalje, ovo su ljudi koji su izbjegli iz Podrinja, našli su tu mir, a sada će im ponovo domovi biti uznemireni i osnovno pravo na dom i život ugroženi”, upozorila je Kreševljaković, dodajući da je ovo prijetnja po kompletnu prirodu.

Protesti će se održati danas, uz poruku kako se čini da u ovom mjestu kamen vrijedi više od ljudskih života.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Kadira Šakić)