Posebna sjednica NSRS: Dodik ponovo negirao genocid u Srebrenici

Narodni poslanci RS utvrdili su predloženi dnevni red 13. posebne sjednice Narodne skupštine RS, a zasjedanje su započeli raspravom o ratnim dešavanjima na području srebreničke regije. Jedina izmjena u odnosu na predloženi dnevni red jeste da je Prijedlog izbornog zakona RS prebačen sa četvrte na šestu, posljednju tačku dnevnog reda.   

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se Republika Srpska prema događajima u Srebrenici uvijek odnosila kao prema mjestu gdje je počinjen zločin, ali da nije tačno da je počinjen genocid jer definicija genocida nije ispunjena ni u dijelovima u Srebrenici. “Republika Srpska nije osporavala mogućnost da se lica koja su potraživana i pojave pred domaćim i međunarodnim sudovima”, rekao je Dodik na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

On je dodao da Bošnjaci pokušavaju da zloupotrijebe presude Haškog suda. “Spekulativne namjere u tom pogledu se odnose na činjenicu da se u tim presudama iz Haga govori o odgovornosti pojedinaca”, istakao je Dodik.

“Meni je žao svake žrtve, svakog Bošnjaka koji je stradao i njhovih porodica. Međutim, istina se ne može nametnuti presudama iz Haškog suda koji je, po našem mišljenju, politički sud Srbima. Još jednom, nema dokaza da je u Srebrenici bio genocid”, izjavio je Dodik.

On je rekao da današnja rasprava o izvještaju o Srebrenici predstavlja i reakciju na iniciranu rezoluciju o Srebrenici u UN-u.

Samostalni poslanik u NSRS Ramiz Salkić poručio je da je za njega neprihvatljiv izvještaj o Srebrenici koji se nalazi na dnevnom redu. “Pričom o negiranju genocida u Srebrenici je proizašlo toliko rezolucija, a negiranje je posljednji čin genocida. Vaše je da prihvatite ono što piše u haškim sudskim presudama, a ne da negirate”, kazao je Salkić.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić rekao je da će posebna sjednica trajati dok ne budu okončane rasprave o svim tačkama dnevnog reda, na kojem su Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu – po hitnom postupku, Prijedlog izbornog zakona RS, Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS i Prijedlog zakona o imunitetu RS. 

Prva tačka dnevnog reda je zaključni izvještaj “Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine”, a koji je usvojila i Vlada RS prije tri godine.

Ovaj izvještaj poslanicima je predstavio direktor Republičkog centra za istraživanje rata Viktor Nuždić.

On je kazao kako je NSRS 2018. godine odbacila Izvještaj komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, sačinjen 2004. godine, smatrajući da je sačinjen pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika za BiH Paddya Ashdowna. Istovremeno, NSRS je od Vlade RS zatražila da povuče navedeni izvještaj i stavi ga van snage, te zatražila da formira nezavisnu međunarodnu komisiju.

U ovoj komisiji formiranoj početkom 2019. godine, kako je naveo, bilo je devet članova, svi strani državljani, na čelu sa predsjednikom komisije Gideonom Grajfom iz Izraela. Njhov izvještaj usvojen je na sjednici Vlade RS 2021. godine.

– Vlada je u zaključcima izrazila pijatet prema svim žrtvama i njihovim porodicama iz tragičnog sukoba u BiH, osuđujući ratne zločine počinjene na svim stranama i zahtjeva nediskriminatarsko procesuiranje svih odgovornih za ratne zločine na svim stranama – rekao je Nuždić.

On kaže da je u izvještaju komisije utvrđeno da je “od 1992 do 1995. godine, kao posljedica etnčkog čišćenja srpskog naroda, ubijeno i stradalo više od 2.650 civila, zarobljenih vojnika i pripadnika seoskih straža”.

-Za Vladu RS je termin genocid za Srebrenicu neprihvatljiv, imajući u vidu da je minimalan broj pripadnika muslimanskih snaga/ratnih zarobljenika, zarobljenih i pogubljenih između 1.500 i 2.000, a maksimalan između 2.500 i 3.000, a od kojih je jedan broj razmijenjen – ustvrdio je Nuždić.            

Na dnevnom redu posebne sjednice NSRS je još: Prijedlog odluke o sastavu delegacije Narodne skupštine RS u Parlamentarnom forumu Republika Srbija – Republika Srpska, te Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu – po hitnom postupku, Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS i Prijedlog Zakona o imunitetu RS.

Sjednici prisustvuje predsjednik RS Milorad Dodik i predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Screenshot)