Učenje ezana sa munare Begove džamije u Sarajevu tradicija duga skoro 500 godina

Gazi Husrev-begova džamija ili Begova džamija u Sarajevu sagrađena prije skoro 500 godina bez sumnje predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Džamija je vakuf (zadužbina) Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžakbega, i predstavlja jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine.

Džamiju je 1530. godine sagradio mimar Adžem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza, koji je bio glavni arhitekta u Carigradu, prijestolnici Osmanskog carstva. Uz mimara Hajrudina Starijeg bio je jedan od vodećih kreatora takozvane ranocarigradske arhitektonske škole, a sarajevska Begova džamija smatra se jednim od najvrednijih ostvarenja te škole izvan Carigrada.

U vremenu kada je sagrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva, ali i za to da Sarajevo dobije status šehera – grada.

– Objekat od važnosti za urbani razvoj –

Džamija je smještena u prostrano dvorište popločano kamenom, kojim dominira veliki šadrvan (fontana), a sa strane se nalaze turbeta (islamski nadgrobni spomenik, mauzolej). Okružuju je brojne baščaršijske uličice načičkane raznim zanatlijskim, trgovačkim i ostalim dućanima.

Zajedno sa obližnjom Sahat-kulom, munara Begove džamije skoro su neizostavan element na razglednicama Sarajeva. Ona je u današnje vrijeme nezaobilazna tačka za turiste iz cijelog svijeta koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine

Vakufnamama iz 1531. i 1537. Gazi Husrev-beg je zavještao dobra koja su imala neprocjenjiv doprinos kulturnom, vjerskom i obrazovnom napretku stanovnika Sarajeva. Najprije je uvakufio džamiju, imaret i hanikaf, potom medresu i biblioteku, a na kraju i dodatnu imovinu za samoodrživost svih objekata.

Kada je riječ o specifičnostima Begove džamije, osim pet dnevnih namaza, tu su i dodatni ibadeti koje je Gazi Husrev-beg propisao. To je hatma (učenje kompletnog Kur’ana), koja se uči iza podne namaza, svaki dan, tako što 30 džuzhana (učača džuza) istovremeno prouči svaki svoj džuz (30-ti dio Kur’ana od 20 stranica) i zajednički predaju hatma-dovu pred dušu Gazi Husrev-bega. Istovremeno se uči i tevhid.

Ono što je još karakteristično za ovu džamiju, a propisano je vakufnamom iz 1531. godine, jeste da se u džamiji jednom godišnje, 12. rebiul evvela, na dan rođenja poslanika Muhammeda, uči mevlud. Određeno je i koliko se sredstava može utrošiti za taj mevlud.

– Tradicija učenja ezana s munare –

Ono po čemu je Begova džamija još specifična jeste tradicija učenja ezana sa munare. Ova tradicija se zadržala samo u Begovoj džamiji i definirana je, kao i svi mujezinski poslovi, na osnovu Vakufname Gazi Husrev-bega iz 1531. godine.

Trenutno su u Begovoj džamiji četiri mujezina, a jedan od njih je i Ammar Efendić. Već 12 godina s munare Begove džamije vjernike poziva na namaz. Munara je visoka 45 metara, a ima oko 125 stepenica.

“Prvi put sam počeo mujeziniti u Gazi Husrev-begovoj džamiji kao učenik Gazi Husrev-begove medrese, tačnije u drugom razredu. Inače, učenici koji pokažu afinitet prema lijepom, melodičnom učenju Kur’ana, onda dolaze u Begovu džamiju i počinju da mujezine. Nakon završene Medrese, stupio sam u mujezinsku službu, na poziv prvog, glavnog imama Gazi Husrev-begove džamije hafiza Mensura Malkića”, ispričao je Efendić za agenciju Anadolija.

Osim Ammara, u Begovoj džamiji mujezine i hafizi Izudin, Asim i Ahmed.

“Uskoro obilježavamo 500 godina Gazi Husrev-begove džamije, odnosno Gazi Husrev-begovog vakufa i tradicija učenja ezana sa munare traje 500 godina. Mujezini se već 500 godina svakodnevno penju na munaru učeći ezan, penjući se 125 stepenica. Taj kontinuitet od 500 godina da se svakodnevno mujezini penju na munaru ima samo Gazi Husrev-begova džamija, koliko je meni poznato. Imaju još neke džamije, ali u tim džamijama mujezini se penju samo na određene namaze ili sa određenim povodom”, pojasnio je Efendić.

Međutim, u Gazi Husrev-begovoj džamiji mujezini se na munaru penju svakodnevno, osim tokom nekih vremenskih neprilika kada je predviđeno da mujezini uče ezan ispred džamije, odnosno sa za to određenog kamena.

“To je usljed velikih padavina, vjetra. I tokom ramazana, u vrijeme iftara, mujezin uči ezan sa kamena”, kazao je Efendić.

Učenje ezana sa munare je ranije bilo i u drugim džamijama, međutim, zbog napretka tehnologije, to se danas rijetko radi.

“Bilo je i u drugim džamijama dok nije došlo do napretka tehnologije i dok tehnologija nije došla i u džamije. Tada su mujezini počeli da koriste ozvučenje i mikrofone, jer funkcija zapravo ezana jeste da se on čuje. Ezan je oglašavanje početka nastupanja namaskog vremena. Dakle, funkcija ezana jeste da pozove vjernike u džamiju, da pozove vjernike na namaz”, pojasnio je Efendić.

Naš sagovornik objašanjava da su Vakufnamom definirane posebnosti ove džamije i određeni i poslovi mujezina.

“Mujezin treba da ima lijep moral, lijep i melodičan glas i da se ističe po odgovornosti i preciznosti u obavljanju svojih poslova, jer je mujezinski posao, to vrijeme namaza, tačno i precizno definisano. Gazi Husrev-begova džamija ima neke posebnosti koje je razlikuju od ostalih džamija. Te posebnosti definirane su Vakufnamom i u njoj su precizno određeni svi poslovi, sve vjerske obaveze koje će se obavljati u džamiji. Posebna je i po tome što se svaki dan uči hatma gazi Husrev-begu. Begova džamija je i glavna i centralna džamija muslimana u Bosni i Hercegovini, kao i svih Bošnjaka širom svijeta. Begova džamija i pomoćni objekti čine samo srce Baščaršije”, pojasnio je Efendić.

Velika mu je čast što je mujezin u ovom sakralnom objektu.

“Prije svega, čast mi je, jer je za mujezina obećana velika nagrada od Allaha dž.š. O tim nagradama govori se u mnogobrojnim hadisima Božjeg Poslanika a.s. U jednom hadisu Božji Poslanik kaže: ‘Kada bi vjernici znali kolika je vrijednost prvog safa i mujezina koji oglašava ezan, bacali bi kosku da se odredi ko će da bude mujezin, odnosno ko će da pristupi prvo safu.’ U drugom hadisu se kaže da će sve što čuje ezan posvjedočiti. Dakle, i ljudi i životinje i biljke”, kazao je Efendić.

I u tom kontekstu, prisjetio se da je hafiz Ismet ef. Spahić, bivši zamjenik reisu-l-uleme IZBiH, prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije, u periodu od 1985. pa do 2009. godine, jednom prilikom rekao da ga je prilikom posjete jednom povratničkom džematu džematlija upitao zašto mu ne uspijeva bašta.

“On mu je rekao da se ne čuje ezan, da je to zbog ezana”, rekao je Efendić.

Iznutra i izvana Begova džamija je ukrašena skladnim ornamentima, arabeskama i kaligrafskim napisima, untrašnjost džamije je ta koja posebno očarava svakog njenog posjetioca. U prednjem dijelu, na samoj sredini zida, nalazi se mihrab, mjesto odakle imam predvodi molitvu.

Desno od njega je mimber, kojeg također koristi imam, tokom džuma-namaza, molitve petkom ili bajram-namaza. S desne strane glavnog ulaza je mahfil (galerija), predviđen za mujezina, koji pomaže imamu tokom vođenja molitve. Džamija ima ukupno 51 prozor, a prema gore se pruža pogled na lijepo ukrašenu kupolu, visoku 26 metara. Sve to zajedno čini harmoničnu cjelinu.

– Stjecište dobročinitelja –

Upečatljiv je i natpis na arapskom jeziku iznad glavnog ulaza u džamiju, koji kaže: “Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže, u ime Boga (kao) dom onih koji ničice padaju. On je utamanitelj neprijatelja, pomagač boraca za vjeru, širitelj dobročinstva, pomagač pobožnih. Bog nam nadahnu njen kronostih: (Ovo je) stjecište dobročinitelja, dom zahvalnih Bogu”.

Džamija je više puta restaurirana, a prva restauracija je obavljena 1737. godine, nakon što je znatno oštećena kada je Eugen Savojski zapalio Sarajevo 1697. godine. Nakon toga je 1795. urađeno oslikavanje unutrašnjosti koja je bilo oštećena. Džamija je u više navrata bila zahvaćena požarima, slučajnim ili izazvanim. Za vrijeme granatiranja Sarajeva u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.), Begova džamija je pogođena s više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.

(TIP/Izvor: Agencija Anadolija)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

  1. Рады сообщить о выпуске эксклюзивного промокода для БК Лига Ставок! Этот специальный промокод открывает доступ к эксклюзивным привилегиям и повышает…