Prošli tjedan odjeknula je vijest da se Rusija pokušava miješati u europsku politiku, uključujući i utjecaj na neke medije. Vijest izaziva zabrinutost među europskim dužnosnicima uoči europskih izbora. Kako za N1 objašnjava bivši direktor obavještajno-sigurnosne službe Marjan Miklavčič, ušli smo u novo doba hladnog rata. “Svijet je u globalnom sukobu, najdubljem od Drugog svjetskog rata,” rekao je. I koliko je Slovenija ugrožena? “Kada govorimo o ruskom špijuniranju, Slovenija je aktualna meta,” naglasio je.

Upetljavanje Rusije u politiku Europske unije postalo je stvarnost prošlog tjedna. Europske obavještajne službe su, naime, otkrile izravno utjecanje Rusije na neke medije, ali i postavljanje ruskih špijuna na pozicije blizu europskog vrha.

“Svijet je u globalnom sukobu, najdubljem od Drugog svjetskog rata,” ocijenio je za N1 sigurnosni stručnjak i bivši direktor obavještajno-sigurnosne službe ministarstva obrane Marjan Miklavčič. Hladni rat, koji je jedan od svojih vrhunaca doživio 70-ih godina prošlog stoljeća, po njegovim riječima u posljednje vrijeme ulazi u novo doba koje se odražava u hibridnom ratovanju.

To predstavlja sigurnosni rizik za nacionalnu sigurnost. “Radi se o ratovanju gdje su aktivne obavještajne službe, paravojne jedinice i druge jedinice koje nisu sastavni dio konvencionalnih oružanih snaga,” rekao je. A kako teče hibridni rat?

Rusija je europskim političarima plaćala za intervjue

Poljska agencija za unutarnju sigurnost je prošlog tjedna u sklopu istrage zbog navodnog ruskog špijuniranja zajedno s drugim sigurnosnim službama članica EU provela istrage, na temelju kojih su tvrdili da je Poljska postala glavna meta ruskih špijuna. Rusiju i Bjelorusiju su optužili za pokušaj destabilizacije. Navodno su otkrili medijske kampanje, preko kojih je Rusija širila svoj utjecaj u Uniji.
Među državama koje su sudjelovale u istrazi bila je i Češka. “Otkrili smo prorusku mrežu koja je pripremala operaciju za širenje ruskog utjecaja i potkopavanje sigurnosti u Europi,” na društvenoj mreži X napisao je češki premijer Peter Fiala. U toj mreži je djelovao i medij Voice of Europe, protiv kojeg je tamošnja vlada uvela sankcije.

Radi se o web portalu sa sjedištem u Pragu. Osim toga, neki europski političari za sudjelovanje u intervjuima navodno su primili plaćanje iz Rusije, rekao je belgijski premijer Alexander de Croo. Obavještajne službe povećanu rusku aktivnost zapažaju neposredno prije lipanjskih izbora u Europskom parlamentu, koje mnogi označavaju kao najvažnije izbore u povijesti EU. Moskva bi time navodno pokušala podmititi neke članove Europskog parlamenta kako bi se miješali upravo u nadolazeće izbore.

Potpredsjednica Komisije Vera Jourova rekla je da otkrića otkrivaju ono što su sumnjali, odnosno da Kremlj novcem kupuje utjecaj. “Neprestano moramo biti svjesni da će dezinformacije i strano miješanje koristiti kao oružje za razdvajanje Europe,” ocijenila je Jourova.

Portal bi navodno imao svoje korijene i u nekim drugim državama EU, među njima u Nizozemskoj, izvještava nizozemski časopis NCR. Ali ne samo Voice of Europe – meta opsežnijih istraga navodno bi, prema za sada još neslužbenim informacijama, mogao biti i Višegrad Post sa sjedištem u Mađarskoj.

Među političarima koji su dali intervju za Voice of Europe su i tri predstavnika SDS-a – predsjednik Janez Janša, europarlamentarac Milan Zver i bivši vođa Janšina kabineta Peter Šuhel. Na današnjoj novinarskoj konferenciji SDS-a prva dva su, kao i u službenom odgovoru stranke, rekla da za nastup u mediju nisu primila plaćanje.

“Mislim da nema svjetskog ili europskog medija za koji ja ne bih dao intervju odnosno dužu izjavu. To da mi netko predbacuje proruskost, nije samo na granici lošeg ukusa, već i primjereno za neku ustanovu. Sve što je u tom intervjuu je proukrajinsko, ne prorusko,” na novinarskoj konferenciji rekao je Janša. Zver je ocijenio da bi eventualno plaćanje za intervju bilo “trivijalno”.

Špijuniranje zapaženo i u Austriji

Ali to je samo vrh ledenog brijega uzbune zbog navodnog ruskog miješanja i špijuniranja u EU. U Austriji su u petak zbog navodnog špijuniranja uhapsili bivšeg zaposlenika obavještajno-sigurnosne službe Egista Otta, a u ponedjeljak je tamošnji kancelar Karl Nehammer za 9. travnja sazvao i savjet za nacionalnu sigurnost, jer je potrebno “zaustaviti špijunske mreže koje ugrožavaju Austriju”.

Prema njegovim riječima, ruske špijunske mreže pokušavale su ugroziti nacionalnu sigurnost “infiltracijom u političke stranke i mreže te iskorištavanjem istih”.

Ott je zajedno s drugim bivšim zaposlenikom BVT-a navodno prikupljao informacije za Marsaleka odnosno Rusiju, oslanjajući se na svoje prethodne aktivnosti kao agent obavještajne službe i policijski ataše u Italiji. Prema izvještaju njemačkog časopisa Spiegel, radilo se o informacijama o novinarima koji žive u Europi i kazahstanskom opozicijskom političaru. Ott je u intervjuu za Spiegel sve optužbe negirao, izvijestila je STA. Austrijske vlasti istražuju ga već niz godina.

Rusija, prema riječima Marjana Miklavčiča, tajne podatke nužno treba, jer s njima ima stratešku prednost. Pribavlja ih na različite načine. Ljudima je vjerojatno najpoznatije špijuniranje uz pomoć ljudskih izvora. To je nedavno doživjela i Slovenija, koja je prošle godine zatvorila dva ruska špijuna, a nedavno je izbacila i ruskog diplomata, koji je navodno obavljao aktivnosti nespojive s njegovim diplomatskim statusom.

“Kada govorimo o ruskom špijuniranju, Slovenija je aktualna meta – jer je članica EU, saveza NATO, nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda … Slovenija u tom kontekstu raspolaže s važnim obavještajnim informacijama. Također u budućnosti, uvjeren sam, Slovenija će i dalje biti meta napada, s druge strane moramo biti svjesni da Slovenija ima izrađen svoj obavještajno-sigurnosni sustav sa SOVOM, s dobrom diplomacijom, vojnom obavještajnom službom – govorimo dakle o obavještajno-sigurnosnom aparatu koji je sposoban parirati svim takvim napadima koji se redaju u europskom prostoru,” rekao je Miklavčič.

Je li špijuniranja sve više ili smo na njega samo više pozorni? “Oboje,” istaknuo je. Interes za dobivanje skrivenih informacija sve je veći, jer države pokušavaju doći do strateških prednosti u globalnom prostoru. “Interes svih država je da si u ovom sukobljenom razdoblju osiguraju nacionalnu sigurnost, kojom mogu štititi nacionalne interese,” dodao je Marjan Miklavčič u razgovoru za N1.

(TIP/Izvor: N1/Foto: ilustracija / Canva)