Univerzitet Harvard iz jedne knjige uklonio korice od ljudske kože
![](https://tip.ba/wp-content/uploads/2024/03/desrinees-1711697393.jpg)
Univerzitet Harvard uklonio je uvez od ljudske kože iz knjige iz 19. stoljeća koju je čuvala u svojoj biblioteci.
Des Destinées de l’Ame (Sudbine duše) nalazila u biblioteci Houghton od 1930-ih. 2014. godine naučnici su utvrdili da je materijal sa kojim je knjiga uvezana zapravo ljudska koža. Ali univerzitet je sada objavio da je uklonio uvez “zbog etičke prirode porijekla knjige i kasnije istorije”.
Des Destinées de l’Ame je meditacija o duši i životu nakon smrti, koju je napisao Arsène Houssaye sredinom 1880-ih. Navodi se da ju je dao svom prijatelju, doktoru Ludoviku Boulandu, doktoru, koji je potom navodno povezao knjigu kožom tijela pacijentkinje koja je umrla prirodnom smrću.
![](https://ichef.bbci.co.uk/news/1024/cpsprodpb/AED1/production/_133035744_gettyimages-464001649.jpg.webp)
Univerzitet Harvard objasnio je svoju odluku: “Nakon pažljivog proučavanja, angažovanja zainteresovanih strana i razmatranja, Harvardska biblioteka i Komitet za povratak muzejskih zbirki Harvarda zaključili su da ljudski ostaci korišteni u povezu knjige nemaju mjesta u zbirkama Harvardske biblioteke , zbog etički opterećene prirode nastanka knjige i kasnije istorije.”
Dodaje se da se traže načini kako bi se osiguralo da “ljudski ostaci dobiju tretman s poštovanjem kojim se želi vratiti dostojanstvo ženi čija je koža korištena”. Biblioteka također “sprovodi dodatna biografska istraživanja i istraživanja o porijeklu anonimne pacijentkinje”, saopštio je univerzitet. Knjiga Des Destinées de l’Ame je stigla na Harvard 1934. U knjizi se nalazi bilješka koju je napisao dr Bouland, u kojoj se navodi da na koricama nije utisnut nikakav ukras kako bi se “očuvala njena elegancija”.
“Zadržao sam ovaj komad ljudske kože uzet sa leđa žene”, napisao je. “Knjiga o ljudskoj duši zaslužila je da ima ljudski omot.” Prije deset godina, Bill Lane, direktor Harvardske laboratorije za masovnu spektrometriju i proteomiku, rekao je za blog Houghton Library da je “veoma malo vjerovatno da bi materijal mogao biti drugi osim od čovjeka”.
U svom saopćenju, Harvard je naveo da njegovo rukovanje knjigom nije u skladu sa “etičkim standardima” brige i da je u objavljivanju povremeno koristio “senzacionalistički, morbidan i humorističan ton” koji nije bio prikladan. Uputili su izvinjenje, rekavši da je “dodatno objektivizirala i ugrozila dostojanstvo ljudskog bića čiji su ostaci korišteni za njeno vezivanje”. Praksa uvezivanja knjiga u ljudsku kožu – nazvana antropodermska bibliopegija – bilježi se još od 16. vijeka. Postoje brojni izvještaji iz 19. vijeka o tijelima pogubljenih kriminalaca koja su donirana nauci, a njihove kože su kasnije date knjigovescima.
Simon Chaplin, koji je 2014. bio šef biblioteke Wellcome, koja čuva knjige o istoriji medicine, rekao je tada za BBC: „Ne postoji veliki broj ovih knjiga, to je bila povremena praksa uglavnom za generisanje osjećaja alternativnog uzbuđenja nego iz praktičnog motiva.
“Generalno se čini da su to u 19. vijeku radili doktori koji su imali pristup i mogli secirati ljudska tijela.”
(TIP/Izvor: federalna.ba/BBC)
Oni vas optuzuju da rusite zbog onog, vi njih da ruse zbog ovog, dok ljudi prezivljavaju ...bukvalno. jadni ste i…