Iako zastupljena u Odboru ministara i Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te s predstavnicima u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti izabranim u ovom mandatu, Bosna i Hercegovina nažalost nije zastupljena u svim tijelima i institucijama Vijeća Evrope ili su njenim predstavnicima i samostalnim ekspertima koje imenuje BiH odavno istekli mandati, upozorila je u razgovoru za Fenu Mia Karamehić-Abazović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Naime, kako je široj javnosti poznato, sudiji Europskog suda za ljudska prava Farisu Vehaboviću istekao je mandat 2021. godine. Mandati su također istekli ekspertima koje nominira Bosna i Hercegovina pri Venecijanskoj komisiji Zlatku M. Kneževiću, umirovljenom sucu Ustavnog suda BiH te njegovim zamjenskim članovima Nedimu Ademoviću i Marku Bevandi i to 2017. godine.

Nadalje, Bosna i Hercegovina nije zastupljena niti u brojnim monitoring tijelima i komitetima poput Ekspertske grupe za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO), Evropskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), Skupine eksperata za provedbu Konvencije za djelovanje u borbi protiv trgovanja ljudima (GRETA), Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), Europskog odbora za socijalna prava (ECSR), Savjetodavnog odbora o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, Odbora stručnjaka za Europsku povelju za regionalne ili manjinske jezike i drugima.

– Najveći broj tih imenovanja nije realiziran u prošla dva mandata državne razine vlasti. U trenutku kada specijalizirana tijela Vijeća Europe poput Moneyvala ili GREVIO-a rade procjene ispunjenosti uvjeta Bosne i Hercegovine u različitim aspektima svoga djelovanja, naša zemlja u tim i takvim tijelima nije zastupljena – kaže Karamehić-Abazović.

U nekim od ovih tijela predstavnici naše zemlje imaju zagarantirano mjesto zbog činjenice da smo članica Vijeća Europe dok se za druga kandidiraju stručnjaci te naši eksperti ulaze u konkurenciju sa svojim kolegama iz ostalih zemalja članica.

– Eksperti se biraju putem javnih natječaja koja raspisuju nadležna ministarstva i ohrabrujuće je vidjeti da su neki od tih natječaja već raspisani ali ostaje gorak okus da nedovoljno pažnje posvećujemo ovakvim pitanjima. Primjerice, susjedi iz Hrvatske kao i oni nešto dalji iz Slovenije, izuzetno su dobro zastupljeni u Vijeću Europe i shvataju mogućnosti i prednosti koje im takva zastupljenost pruža – ističe Karamehić-Abazović.

Navodi da je to prilika i za naše stručnjake da pokažu i dokažu da su jednaki sa svojim kolegama ali i mogućnost da Bosna i Hercegovina podijeli svoje jedinstvene naučene lekcije i uspjehe u domenu postkonfliktne izgradnje mira, tranzicijske pravde, društvene reintegracije  – sve posebno važne u momentu kada se članice Vijeća Europe od Ukrajine do Armenije i Azerbejdžana suočavaju s konfliktima i tenzijama.

– Kao članica Komiteta za kulturu, obrazovanje, nauku i medije bila sam bila izuzetno ponosna što je na sastanku u Parizu ove sedmice Memorijalni centar Srebrenica istaknut kao primjer mjesta sjećanja koje služi za obrazovanje novih generacija. Ta činjenica nalazi se u okviru jednog od ključnih izvještaja ovog komiteta i biti će predstavljena i na njegovom narednom zasjedanju. Ponosna sam i da sve više bosanskohercegovačkih žena biva uključeno u svojstvu ekspertica u ove procese. Zato je potrebno poduzeti sve potrebne korake za nominiranje eksperata i članova monitoring i savjetodavnih tijela Vijeća Evrope ispred Bosne i Hercegovine. Stoga sam i neformalno ali i institucionalno – kroz poslaničko pitanje koje ću uputiti na narednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH željela skrenuti pažnju i urgirati da ta procedura bude što prije realizirana kako bi Bosna i Hercegovina bila najbolje moguće zastupljena u svim domenima djelovanja Vijeća Europe – zaključila je Karamehić-Abazović u razgovoru za Fenu.

(TIP/Izvor: Fena)