Novi prošireni format Lige prvaka toliko je složen da će žrijeb biti obavljen kompjuterski, nakon što je Uefa utvrdila da bi bez digitalne pomoži žrijeb mogao trajati i do četiri sata.

Takmičenje sa 36 ekipa stupa na snagu sljedeće sezone, sa rezultatima iz osam kola utakmica u ligaškoj fazi – svaki tim će se suočiti sa osam protivnika, četiri kod kuće, četiri u gostima – formirajući tako tabelu. Nakon toga, osam najboljih timova prolaze u osminu finala, dok još 16 igra u finalu kako bi kompletirali nokaut postavu. To je sistem za koji upravljačko tijelo vjeruje da će donijeti više velikih utakmica i veću borbenost od trenutnog formata Lige prvaka, ali objašnjavanje njegovih zamršenosti moglo bi se pokazati izazovom.

Jedan primjer je žrijeb prve faze lige. Svaki tim će biti upisan u jedan od četiri pota na osnovu svoje rang liste u Uefi, kao što je slučaj u postojećem formatu. U promjeni u odnosu na sadašnji sistem, međutim, tim će se suočiti sa protivnicima iz svog pota, jedan tim kod kuće, a drugi u gostima. Oni će se takođe suočiti sa po dva protivnika iz svakog drugog pota. Uz dodatne detalje koje treba razmotriti, kao na primjer da su klubovi iz iste zemlje spriječeni da se sučeljavaju jedni s drugima, žrijeb grupne faze postaje sve komplikovaniji.

Nakon što su ogledi pokazali da će ručno žrijebanje trajati između tri i četiri sata, otprilike isto koliko i dodjela Oskara, Uefa je odlučila da se samo odabir inicijalnog tima iz pota jedan vrši ručno. Kompjuter koji je programirala kompanija u Hertfordshireu će tada odabrati protivnike tog tima, kao i to da li će se suočiti kod kuće ili u gostima. Uefa insistira da će proces biti siguran i da će ga revidirati računovodstvena kuća Ernst and Young kako bi se osiguralo da su žrijebanja – koja će se prenositi – fer.

Prvih osam do nokaut faze biće nosioci u skladu sa njihovom pozicijom u fazi lige, što znači da dvije prve ekipe, kao na teniskom Openu, neće moći da se suoče jedna protiv druge sve do finala. Klubovi će moći da iscrtaju svoj put do finala nakon što se obavi žrijeb, koji se održava prije doigravanja.

Doći će do promjena i u fudbalskom kalendaru, jer svako od tri Uefina klupska takmičenja – Liga Evrope i Liga Konferencija Evrope takođe usvajaju sistem jednoligaške faze – sa jednom sedmicom utakmica u kojoj se održavaju samo njihovi mečevi. Giorgio Marchetti, zamjenik sekretara Uefe, rekao je da će format biti “najrevolucionarnija ili evolutivnija promjena u 30 godina”.

S obzirom da ovosezonska takmičenja tek treba da dođu do četvrtfinalne faze, Uefa je krenula u prvi plan u pokušaju da objasni svoj novi format. Mnogo toga zavisi od njegovog uspeha, posebno uzimajući u obzir brojne turbulencije u evropskom klupskom fudbalu.

O novom formatu se raspravlja od 2018. godine i dogovoreno je od strane Uefe nekoliko sedmica prije nego što je Superliga Evrope pokušala neuspješno lansirati.

Format će ostati pod intenzivnim nadzorom dok vlasnici i navijači procjenjuju njegovu vrijednost, a projekat Super lige se i dalje nada da će se pokrenuti i druge potencijalne izazivače u budućnosti nakon pravne presude koja je spriječila Uefu da zatvori nova takmičenja bez validnog razloga.

Uefa kaže da će svake godine dijeliti 1,2 milijarde eura solidarnosti iz svojih klupskih takmičenja timovima koji ne učestvuju i drugim takmičenjima širom Evrope. To također ukazuje na povećanje broja klubova koji se mogu takmičiti u Evropi, sa 96 na 108.

(TIP/Izvor: federalna.ba/The Guardian/Foto: UEFA/Ilustracija)