Naučnici su u revolucionarnom pothvatu uspjeli uzgojiti zamršene modele ljudskih organa, koristeći žive stanice fetusa, nudeći tako duboke uvide u razvoj i potencijalne prenatalne intervencije kod malformacija. Ti organoidi, iako nisu točne replike, blisko oponašaju stvarne organe, olakšavajući proučavanje bolesti i složenih aspekata ljudske biologije koje je vrlo teško istražiti na živim pojedincima.

Međunarodni tim naučnika proveo je studiju uzgajajući organoide pluća, bubrega i crijeva iz živih matičnih stanica pronađenih u amnionskoj tekućini. Ta tekućina, izuzeta bezopasnim putem tijekom rutinskih testova trudnoće, inače hrani fetus u razvoju. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Medicine.

Organoidi koje smo stvorili iz stanica amnionske tekućine pokazuju mnoge funkcije tkiva koje predstavljaju, uključujući ekspresiju gena i proteina, pojašnjava Mattia Gerli, biolog sa Sveučilišta u Londonu (UCL).

Ti organoidi pružaju jedinstvenu priliku za istraživanje razvojnih procesa u zdravlju i bolesti, što je prije bio nedostižan pothvat. Znanstvenici su u tom smislu istraživali kongenitalnu dijafragmalnu herniju (CDH), stanje s potencijalnim respiratornim komplikacijama. Proučavajući organoide iz fetusa sa i bez CDH, identificirali su gene povezane s tim stanjem, utirući put budućim tretmanima.

Ovo je prvi put da smo bili u mogućnosti napraviti funkcionalnu procjenu kongenitalnog stanja djeteta prije rođenja, što je veliki korak naprijed za prenatalnu medicinu, naglašava pedijatrijski kirurg Paolo de Coppi, prenosi Zimo.

Tradicionalne prenatalne dijagnoze inače se oslanjaju na slikovne i genetske analize, pružajući ograničene uvide u pojedinačne slučajeve.

Novootkrivena sposobnost procjene kongenitalnih stanja prije rođenja otvara puteve za preventivno liječenje. Organoidi predstavljaju platformu za testiranje lijekova, nudeći uvid u razvoj fetusa koji je prije bio nedostupan.

Iako je studija uspješno identificirala tipove stanica u amnionskoj tekućini i razvila male organe, značajan dio posla još uvijek treba napraviti. Gerli izražava uzbuđenje zbog potencijala ovog istraživanja, naglašavajući njegovu ulogu u širenju granica prenatalne medicine.

(TIP/Izvor: zimo.hr/Foto: Giuseppe Calà, Paolo De Coppi and Mattia Gerli/UCL)