Za Anu Spiering, ona je bila samo još jedna ljubazna šetačica pasa, koja ju je dočekivala sa osmijehom kad god bi im se putevi ukrstili u komšiluku, ali od čijeg je lajavog meleza, Malaike, njen pas, Harry znao da drži sigurnu distancu.

To je bilo sve dok ranije ove sedmice nije vidjela lice Daniele Klette na TV-u. „Odmah sam je prepoznala“, kaže Spiering, zastajući u šetnji sa Harryjem niz Sebastianstrasse, ulicu u berlinskoj četvrti Kreuzberg koju je nekada dijelio Berlinski zid, kao i nekadašnje trake smrti pod patrolom stražara. Rekla je da je “sada bizarno misliti da je ikada razmjenjivala male razgovore” s navodnim teroristom.

Klette – posljednja ženska članica terorističke mreže Frakcije Crvene armije (RAF) koja je bila u bijegu sve do njenog hapšenja u svom stanu u ponedjeljak uveče – bila je poznata mnogim šetačima pasa u okolini ne po njenom imenu ili njenoj ozloglašenoj prošlosti, već kao “vlasnik Malaike”. Ona je osumnjičena za umiješanost u najmanje 10 oružanih napada i pljački, uključujući napad oružjem na američku ambasadu u Bonu 1991. i bombaški napad na zatvor u Weiterstadtu 1993. godine.

Forenzički istražitelji u bijelim kombinezonima izašli su iz Kletteinog stana u oronulom stambenom bloku iz 1950-ih, uklanjajući kutije i torbe, njen bicikl, pa čak i protutenkovsko oružje, pored kalašnjikova i mitraljeza koji su tamo otkriveni dva dana prije. Njene komšije – evakuisane preko noći zbog pronalaska oružja – i dalje su pokušavale da svare vijesti o tome ko je živio u njihovoj sredini.

Lutz Nietet, penzionisani industrijski radnik koji živi iznad Kletteinog stana, vjeruje da se uselila oko 2007. Iako su se njih dvoje bolje upoznali nakon što su zahrđale cijevi u njegovom stanu pukle i oštetile njen stan u podstanarstvu, obično se držala za sebe. Prisjetio se dečka od kojeg se rastala, ali se zapitao i zašto njeno ime nikad nije bilo na zvonu. “Vidio sam ljude kako dolaze i odlaze, jer sam ovdje živio od 1974. godine, i često sam se pitao ko je ona zapravo”, rekao je.

Spiering se prisjeća incidenta kada je Malaika ugrizla drugog psa, ali Klette je odbila da prenese svoje kontakt podatke njegovom vlasniku. “Ono što se u to vrijeme činilo čudnim ima mnogo smisla sada kada znamo ko je ona zapravo i da je cijelo vrijeme pokušavala zadržati svoj identitet u tajnosti.”

Klette je provela više od tri decenije skrivajući se. Davala je instrukcije iz matematike i njemačkog đacima u susjedstvu, bilo besplatno ili za gotovinu, i pomagala turskim državljanima da pišu pisma vlastima, rekli su susjedi. Jedna je rekla da im je jednog Božića ispekla kekse.

Nekoliko godina je bila duboko uključena u brazilski kulturni centar u okrugu, gdje je vježbala capoeiru, afro-brazilsku borilačku vještinu koja spaja ples i borbu. Postoje fotografije kao dokaz da je sa svojom plesnom trupom putovala u Brazil. Imala je falsifikovani italijanski pasoš. Članovi grupe se sjećaju prijateljskog, nježnog, ali prešutnog karaktera. Smatra se kako je upravo otkriće njenih fotografija sa tom capoeira grupom na godišnjem karnevalu kultura u Berlinu – kako se smiješi, baca konfete od latica, sa bijelom bandanom na glavi – dovelo do njene identifikacije i hapšenja.

Policija tek treba da potvrdi vezu između hapšenja i podcasta iz 2023. godine na kojem je istraživački novinar sa sajta Bellingcat iskoristivši njenu sliku s  policijske potjernice 90-ih putem alata za pretraživanje AI slika PimEyes, detektovao Klettine slike, na kojima je starija – fotografije su prikazivale AKA Claudia Ivone, entuzijastu capoeire. Do sada se policija pozivala samo na dojavu javnosti koju je primila u novembru prošle godine. “Zbog naše diskrecije u vezi s našim istražnim taktikama, ne možemo otkriti kako pratimo ljude”, rekao je njemački tužilac Alexander Hege na pitanje da li je nalaz novinara doveo do Kletteinog hapšenja.

Policiji je strogim zakonima o privatnosti zabranjeno korištenje sličnih alata za identifikaciju lica, već se umjesto toga oslanjaju na utisak umjetnika o tome kako je Klette mogla izgledati sa 65 godina. To je izazvalo prezir među policijom i političarima, koji tvrde da su zbog pritiska na vlasti da se obračunaju s ekstremistima, takva ograničenja kontraproduktivna i ugrožavaju javnost.

Do sada je Sebastianstraße bila poznata po 30 metara dugom tunelu za bijeg na br. 82, koji su izgradili Istočni Nijemci koji su pokušavali pobjeći ispod zida, i po kultnom horor filmu Andrzeja Żuławskog iz 1981. godine Possession u kojem glume Isabelle Adjani i Sam Neill snimljen na broju 87  u u kojoj, što se najviše pamti, stvorenje s pipcima mlatara po stanu.

Klette je bila dio takozvane treće generacije RAF-a, urbane gerilske grupe koja je terorisala Njemačku 70-ih i 80-ih godina. Grupa se raspala 1998. godine, a Klette i njena dva muška saučesnika otišli su u podzemlje. RAF, poznat i kao Baader-Meinhof banda po svojim osnivačima, Andreasu Baaderu i Ulrike Meinhof, stajao je iza kampanje terora u Zapadnoj Njemačkoj 1970-ih i 1980-ih, uključujući napade, otmice, bombaške napade i ubistva. Vjeruje se da je grupa odgovorna za 30 ubistava i ranjavanje oko 200 osoba.

Klette je bila jedan od najtraženijih njemačkih kriminalaca. Osumnjičena je da je počinila najmanje 10 oružanih pljački i najmanje jedan pokušaj ubistva između 1999. i 2016. kako bi finansirala postojanje ovog trojca u podzemlju. Policija je saopštila da će nastaviti da traga za muškarcima koji su još uvek u bjekstvu, nudeći nagradu od 150.000 eura za informacije koje bi mogle da dovedu do njihovog hapšenja.

Christa Missok, 88, penzionisana poliračica dijamanata koja živi na šestom spratu Klettine zgrade, rekla je da ju je upoznala prije oko 12 godina. “Kao što sam rekla policiji, ona mi je bila komšinica i slagali smo se. Nisam mogla ni sanjati da je ona ta za koju se tvrdi.” Rekla je da misli da je Klette naglo ostarila posljednjih mjeseci.

“Jednom, kada su cijevi pukle, pozvala me je u svoj stan. Bilo je prilično oskudno, i neuredno”, rekla je. „Ponudila sam joj jaknu jer sam znala da nema mnogo, ali je nikada nije prihvatila.“

(TIP/Izvor: Federalna.ba/Foto: Liesa Johannssen/Reuters)