Prema riječima sindikaliste Sinana Husića, budućnost većine ugljenokopa u Bosni i Hercegovini je neupitna do 2050. godine do kada se država obavezala da će izvršiti dekarbonizaciju energetike.

Zaposlenima u sedam rudnika uglja u sastavu Koncerna JP Elektroprivreda BiH na Dan rudara, 21. decembra obećali su veće plate i bolje uslove u kojim će ih zarađivati vlastitim radom kopajući ćumur iz utrobe zemlje. Tog dana potpisan je novi Kolektivni ugovor iz oblasti rudarstva koji se počeo primjenjivati od 1. januara 2024. godine.

Najavljeno je restrukturiranje rudnika, smanjenje broja zaposlenih, posebno neproizvodnih radnika nauštrb kopača koji će se dodatno angažovati. Cilj je sačuvati stabilnost elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini, uz neke nove pristupe kod svih ugljenokopa. Istražili smo kakvi su efekti ovih procesa.

“U šest od sedam rudnika u sastavu JP Elektroprivreda BiH: Rudnik ‘Kreka’ Tuzla, Rudnik mrkog uglja Kakanj, Rudnik mrkog uglja Breza, Rudnik mrkog uglja Đurđevik, Rudnik mrkog uglja ‘Abid Lolić’ Bila i Rudnik uglja ‘Gračanica’ Gornji Vakuf, isplaćena je januarska plata na bazi realizovanih proizvodnih rezultata u tim rudnicima u prvom mjesecu 2024. godine. Dobro je za zaposlene u oblasti rudarstva da imamo pozitivnu atmosferu u tim rudnicima. Radnici su zadovoljni po pitanju materijalnih prava koja ostvaruju po novom kolektivnom ugovoru”, kazao je Sinan Husić, čelni čovjek Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH.

Situacija u Zenici drugačija

Situacija je nešto drugačija u Rudniku mrkog uglja Zenica gdje se suočavaju sa brojnim problemima. Jedan od njih je proizvodnja u Raspotočju, jedinoj jami u kojoj se izvodi proizvodnja. Prije koju godinu zatvorena je jama Stranjani, a prošle i Stara jama.

“Brojni su izazovi za zeničke komorate. Kasni im plata nekoliko dana. Izvode se radovi u tom objektu sa podzemnom eksploatacijom uglja. U proteklih nekoliko dana radnici u Zenici više rade na spašavanju opreme nego na proizvodnji uglja. Nadamo se da će se kreirati najkvalitetnija rješenja za poboljšanje. Pozitivno je što je u potpunosti izvršena prva faza reorganizacije i restrukturiranja tog rudnika”, rekao je Husić.

Prva faza restrukturiranja zeničkog ugljenokopa podrazumijevala je smanjenje broja zaposlenih. Penzionisanjem radnika koji su ispunili uslove te isplatom stimulativnih otpremnina sa onima koji su potpisali sporazumni raskid ugovora te otpremnina onima koji su proglašeni viškom, broj radnika je smanjen za 199.

Elektroprivreda BiH osigurala je za ovaj proces 12,8 miliona konvertibilnih maraka (6,54 miliona eura) putem ugovora o pozajmici zeničkom rudniku. Radnicima su uplaćeni doprinosi te isplaćene otpremnine.

“U ovom trenutku imamo 615 zaposlenih. Drugom i trećom fazom koje bi trebale okončati do maja, Rudnik mrkog uglja Zenica trebao bi ostati sa 520 radnika”, izjavio je Nedžad Duraković, predsjednik Sindikata pogona Raspotočje Rudnika mrkog uglja Zenica.

Na pitanje da li će kada se smanji broj zaposlenih na 520, Rudnik mogao pozitivno poslovati, Duraković je odgovorio da je plan restrukturiranja tako predvidio.

“U posljednja 2-3 mjeseca imamo problema oko iskopa. U samom ležištu imamo urušavanje krovine. To utiče na proizvodnju. Potrebno je vrijeme za radove na zaštiti krovine i da bi ostvarili tu željenu proizvodnju od 25.000 tona uglja mjesečno. Vjerujem da će rudnik raditi pozitivno sa 520 zaposlenih kada se stvore preduslovi u jami”, istakao je Duraković.

Odlaze mlađi jamski radnici

Sindikalista je potvrdio da su i komorati u Zenici zadovoljni novim Kolektivnim ugovorom koji im je obezbjedio veću platu.

Jasmin Telalović, predsjednik Sindikata Rudnika uglja Breza, rekao je da su radnici poprilično zadovoljni sa materijalnim pravima koja su dobili novim kolektivnim ugovorom.

“Privremeno je zatvorena jama ‘Kamenice’. Proizvodnja se obavlja u jami ‘Sretno’ gdje imamo jedno mehanizovano čelo. Imamo nekoliko radilišta na kojim se radi na otvaranju novog polja uglja. U svim rudnicima, pa tako i našem, imamo i višak zaposlenika neproizvodnih radnika i manjak proizvodne radne snage. Nedostaje nam sigurno 50 do 100 radnika u jamskoj proizvodnji”, istakao je Telalović.

Četvrti mjesec zaredom u Rudniku Breza bilježi se blagi rast proizvodnje. Cilj je stabilizirati nivo proizvodnje koji bi donio pozitivno poslovanje.

“Otprilike smo na nekih 80 posto proizvodnje od one planirane. Povećana je cijena uglja koju isplaćuje Koncern. Imamo običaj reći da su nam dali na mostu, a uzeli na ćupriji. U 2023. godini ostvarili smo povećanje cijene uglja sa 5,95 na 7,80 konvertibilnih maraka (3,04 na 3,99 eura) po gigadžulu (GJ). Međutim, u konačnici imamo manju cijenu uglja. Oduzele su nam neke kvalifikacije po novom ugovoru koji je potpisan sa Elektroprivredom oko cijene uglja”, kazao je Telalović.

Nedovoljan broj proizvodnih radnika

U sedam rudnika Koncerna JP Elektroprivreda BiH trenutno je zaposleno oko 5.200 radnika. U planu je da se taj broj radnika smanji u narednom periodu. Problem bi mogao predstavljati nedovoljan broj proizvodnih radnika.

“U naredne tri godine očekuje se prirodni odliv ljudi jer će dosta njih u penziju. Nedostatak proizvodnih radnika će biti ozbiljan problem u budućnosti za sve rudnike. Zahvaljujući poboljšanim materijalnim uslovima povećan je interes za zasnivanje radnog odnosa u rudnicima. Na objavljene konkurse ima prijava. Prije godinu ili dvije gotovo da nije postojao nikakav interes za ovaj posao.

Federalna vlada zajedno sa rukovodstvima Elektroprivrede i rudnika moraće tražiti rješenja po tom pitanju. Sigurno je da će rudnici uglja imati zadatak barem do 2050. godine da obezbjede dovoljnu količinu uglja za proizvodnju električne energije. Treba strateški planirati na koji način će se riješiti problem radne snage da ne bi došli u situaciju da fizički nestajemo”, naglasio je Husić.

Prema objašnjenju Telalovića, u posljednje tri godine Rudnik uglja Breza napustilo je 240 radnika. Manji broj je otišao u penziju, a otišli su mlađi proizvodni radnici. Brezanski ugljenokop danas ima 850 radnika.

“Otišla je ona poželjna, obučena radna snaga, ljudi koji su radili direktno u podzemnoj eksploataciji. Mi osposobimo taj radni kadar, ljudi rade nekoliko godina i odlaze. Za njima treba da žalimo svi”, poručio je Telalović.

Rudari su za Dan rudara skrenuli pažnju da svojim radom godinama spašavaju elektro-energetski sektor. To je činjenica. Da rade u teškim uslovima to je svima jasno.

Zna se i da su neki od rudnika veliki gubitaši, da su pravili ogromne gubitke, a da za takve rezultate niko nije bio sankcionisan. Potrebno je restrukturirati ugljenokope, pronaći balans vezano za broj zaposlenih koji može raditi u plusu. Crno zlato koje oni kopaju u konačnici donosi dobit Koncernu, a građanima daleko jeftiniju struju koju troše u domaćinstvima nego što je plaćaju drugi u Evropi.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Mirza Dajić/Foto: Ilustracija)