Japan, Švedska i Norveška imaju najduži životni vijek. Pridržavaju se ovih navika
Većina nas želi živjeti dug i zdrav život, a ljudi u određenim dijelovima svijeta zaista uspijevaju, u prosjeku, živjeti mnogo dulje od drugih. Istraživanja pokazuju da u prosjeku najduže žive Japanci, a slijede ih Šveđani i Norvežani.
“Postoje brojni čimbenici koji tome pridonose, uključujući prehranu, razinu tjelesne aktivnosti, zdravstveni sustav i sustav podrške u tim zemljama”, za Yahoo Life kaže dr. Rashi Aggarwal.
Prema podacima iz 2021., životni vijek Hrvata iznosi 76.7 godina, a Japanaca čak 85.3 godine. Što točno rade najdugovječnije nacije? U nastavku navodimo njihovih šest navika.
Jedu uglavnom biljnu hranu
Istraživanja pokazuju da je prehrana bogata uglavnom biljnom hranom, a siromašna mesom, korisna za dugovječnost. Dr. Aggarwal stoga savjetuje izbjegavanje crvenog mesa, prerađene i brze hrane. Također, važno je konzumirati puno zelenog, lisnatog povrća, bobičastog voća i druge hrane bogate fitonutrijentima.
Odvajaju vrijeme za obroke
Danas smo prezaposleni, zbog čega često jedemo u hodu. Međutim, doručak, ručak i večera trebaju biti trenuci u danu kada ćemo zastati i jesti svjesno. To može pomoći u smanjenju rizika od prejedanja, što može dovesti do viška tjelesne masnoće i povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih stanja.TEKST SE
Aktivni su
Vježbanje je važno za fizičko, ali i kognitivno zdravlje. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta i dva dana aktivnosti za jačanje mišića tjedno. Također, dobro je kretati se kad god je moguće. Primjerice, umjesto da do stana idete dizalom, koristite stube. Također, dio puta do posla pređite pješice.
Druže se
Stanja mentalnog zdravlja, kao što je depresija, povezana su s kraćim životnim vijekom. Usamljenost i društvena izolacija također mogu negativno utjecati na zdravlje te su u rangu s pretilošću, tjelesnom neaktivnošću i pušenjem, kažu Centri za kontrolu i prevenciju bolesti.
Ne zanemaruju važnost sna
Istraživanja pokazuju da nedostatak sna, osobito u srednjim godinama, može povećati rizik od razvoja demencije za 30 posto. Općenito se preporučuje da odrasli spavaju sedam do devet sati svake noći.
Klone se stresa
Stres je neizbježan, ali važno je nositi se s njim najbolje što možemo. Meditirajte, iskušajte tehnike dubokog disanja i pronađite stvari koje cijenite u svom životu, piše Index.hr.
(TIP/Foto: Ilustracija/Index)
Indira ne da