Za pojam nelegalnih finansijskih tokova ne postoji usvojena pravna definicija, niti je zakonski riješen kao takav. Ono što predstavlja izazov jeste ograničeno znanje i razumijevanje ovog pojma, uključujući javni sektor, civilno društvo i medije.

– Dešava se da prilikom naših istraživanja, čak i predstavnici institucija pitaju šta su to nelegalni finansijski tokovi, odnosno šta podrazumijeva, jer na ovaj pojam prva asocijacija jeste pranje novca. Međutim ovo je jedna šira problematika  kazala je u razgovoru za Fenu koordinatorica za BiH Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) Anesa Agović.

Po njenim riječima, iako je već kroz različita istraživanja i procjene od strane međunarodnih institucija dokazan štetan uticaj nelegalnih finansijskih tokova na sveukupno društvo, javnost često nije svjesna u kojoj mjeri ovi tokovi utiču na društvo i ometaju razvoj i rast, jer kao što eksperti kažu „sa prljavim novcem dolaze i veliki problemi“.

Nedavne procjene međunarodne nevladine organizacije, Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), na Zapadnom Balkanu, pokazuju da je uz raširenu korupciju, zabilježen rast kriminalnih organizacija, kao i to da pranje novca zasnovano na trgovini i utaja poreza i dalje olakšavaju samu raširenost navedenih tokova.

– Iako ovaj fenomen predstavlja prijetnju državama i zajednicama zapadnog Balkana, civilno društvo u regionu nedovoljno je uključeno u razvijanju održivih i holističkih rješenja za problem. Postoji rašireno mišljenje da nevladine organizacije i nemaju neku ulogu u rješavanju ovog problema – kaže Agović.

S tim u vezi, Globalna inicijativa je pokrenula online alat kako bi podigla svijest i unaprijedila znanje o nelegalnim finansijskim tokovima na Zapadnom Balkanu. (https://see.globalinitiative.net/hotspots/iffs/)

– Ovaj interaktivni komplet alata, strukturiran oko trenutnih ishoda Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), pruža informacije prilagođene korisnicima, osnažujući civilno društvo, medije i akademsku zajednicu u borbi protiv nelegalnih finansijskih tokova – kaže Agović.

Ovaj alat upravo ima za cilj jačanje zajedničkih napora u borbi protiv organiziranog kriminala i podsticanja transparentnosti.

Konkretno za BiH, odgovor Bosne i Hercegovine na nelegalne finansijske tokove je ograničen zbog nedostatka sistematskog odgovora i saradnje, što je često jedan od uzroka i samo nerazumijevanja širine ovog problema nadležnih institucija.

Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje regiona, teži da se fokusira na finansijski sistem i trgovinu, sa naglaskom na utaju poreza. Međutim, prethodna istraživanja su pokazala da nezakonita tržišta i korupcija godišnje odnose milione eura iz budžeta.

U krivičnom postupku finansijske istrage se ne provode na adekvatan i blagovremen način, jer Krivični zakon zemlje ne definiše posebne postupke za oduzimanje imovine, niti definiše komponente finansijske istrage.

Osim toga, civilnom društvu i medijima nedostaje znanje i iskustvo za razumijevanje nelegalnih finansijskih tokova i kapaciteta za izvještavanje i praćenje djelotvornosti odgovora zemlje. Još jedan problem sa kojim se suočavaju civilno društvo i mediji je prikupljanje podataka, posebno nedostatak dostupnih informacija relevantnih za istragu nelegalnih finansijskih tokova.

Jedan od zaključaka istraživanja jeste da postoji potreba za vanjskim angažmanom kako bi se uključili stručnjaci i praktičari iz civilnog društva, medija i privatnog sektora u odgovoru na nelegalne finansijske tokove. Ovi stručnjaci i praktičari nisu uključeni u formiranje radnih grupa koje rade na izradi zakona, amandmana i relevantnih strategija i dokumenata. Osim toga, postoji prostor za uključivanje stručnjaka u istraživanje nelegalnih finansijskih tokova. Na primjer, uključivanje stručnjaka za forenzičko računovodstvo u tužilaštvo kako bi se poboljšala efikasnost finansijskih istraga.

– Također smo uvidjeli da ne postoji dovoljna donatorska podrška civilnom društvu i medijima, posebno u smislu finansiranja praćenja i istraživanja nelegalnih finansijskih tokova, kao i mogućnosti za učenje, sticanje vještina i izgradnju kapaciteta u istraživanju ovog fenomena – rekla je Agović.

Na kraju Agović kaže da se nelegalni finansijski tokovi kanališu kroz različite komponente, poput korupcije, utaje poreza i kriminalnog tržišta. Ono što se često zanemaruje jeste da je samo pranje novca jedno od komponenti nelegalnih finansijskih tokova. Potrebno je šire shvatanje nelegalnih finansijskih tokova, te unapređenje i koordinacija nadležnih institucija, kako bi zajednički dali snažniji odgovor na nelegalne finansijske tokove.

(TIP/Izvor: Fena)