Delegacija Moneyvala stiže 12. marta, a umjesto uređenog zakonskog okvira za sprečavanje pranja novca, dočekat će ih političke ucjene…

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 21. decembra prošle godine usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Tada je u razgovoru za Buku Samir Lačević iz Udruženja banaka BiH objasnio koliko je važno da se navedeni zakon usvoji što prije te da se odmah počne primjenjivati.

Napomenuo je kako Bosni i Hercegovini prijeti vraćanje na sivu listu Moneyvala zbog neusklađivanja zakonskih propisa s evropskim standardima. Također, upozorio je da u BiH u februaru stiže delegacija Moneyvala u procjenu primjenjenih mjera i legislative.

Upozorenja struke koja ne zanimaju političare

“Taj zakon je obaveza koju je Bosna i Hercegovina preuzela prije više godina i to je obaveza da se uvedu novi standardi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, a koji su u zemljama Zapadne Evrope usvojeni. Upozorili smo Parlament da se dobrano kasni u tom procesu i došli smo u situaciju da je najavljena evaluacija Komiteta Vijeća Evrope za procjenu primjene tih standarda za februar mjesec 2024. godine. Zbog toga smo urgirali da se usaglašeni tekst zakona usvoji u skraćenoj proceduri i upozorili smo Parlament i Vijeće ministara koje su posljedice ukoliko zakon ne bude usvojen”, kazao je Lačević za Buku sredinom decembra.

No, upozorenja iz Udruženja banaka BiH su bila uzaludna. Naime, Dom naroda Parlamenta BiH trebao je da potvrdi Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti kako bi on stupio na snagu, ali to se nije desilo. U Domu naroda PSBiH nije bilo entitetske većine da se predloženi zakon razmatra po hitnom postupku.

Iako je 10 delegata podržalo da se o Prijedlogu zakona raspravlja po hitnoj proceduri, četiri delegata iz Kluba srpskog naroda su bila protiv te je odbijen ovaj zahtjev Vijeća ministara. Sada prijedlog ide na usaglašavanje.

Ukoliko kolegij Doma ipak uspije usaglasiti da zakon i u Domu naroda bude usvojen po hitnoj proceduri, na sljedećoj sjednici bi on mogao biti usvojen. Međutim, ukoliko ne dođe do usaglašavanja, zakon će se morati ponovo usvajati u oba doma Parlamentarne skupštine BiH gdje će se odlučivati o redovnoj proceduri, a zatim i o samom zakonu.

Zakon se mora usvojiti u narednih nekoliko dana

No, za redovnu proceduru vremena više nema. Iz dva razloga.

Prvi je što delegacija Komiteta eksperata Vijeća Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (Moneyval) će boravaviti u BiH od 12. do 28. februara. Ako zakon do 12. marta ne bude usvojen, delegacija neće s dobrim utiscima otići iz BiH.

Drugi razlog je Evropska unija.

Generalna direktorica za Evropu pri Službi Evropske unije za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst izjavila je jučer u Sarajevu da Bosna i Hercegovina mora ozbiljno shvatiti zadaće koje mora obaviti kako bi dobila mogućnost otvaranja pristupnih pregovora s Evropskom unijom, a to uključuje usvajanje najmanje tri zakona do marta, kao i početak pregovora s FRONTEX-om.

A upravo je jedan od tri zakona koja spominje Eichhorst i onaj koji se tiče sprečavanja pranja novca.

Dodik je za EU, ali da on piše prioritete

S druge strane, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da će podržati evropske zakone u državnom Parlamentu samo ako sve vladajuće stranke prihvate odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Predsjednik SNSD-a kazao je da nije sporan evropski put i da nije sporno da uradi sve što je dogovoreno na sastanku u Laktašima.

“U okviru toga se nalazi nekoliko važnih tema. Jedan je zakon o Ustavnom sudu, koji smo dogovorili i da ukoliko i to možemo da uredimo i da se sve dogovorimo da nema stranaca u političkom sistemu BiH, mi imamo evropski put. Ako to ne možemo da dogovorimo, nećemo se dogovoriti ni oko Suda, ni oko zakona o pranju novca, zakona o sukobu interesa”, kazao je Dodik.

Nakon što je Evropska unija vlastima u BiH spustila sve moguće kriterije, i za početak, uslove svela na tri zakona, Dodik je odlučio da okrene ploču, te da usvajanje zakone na kojima insistira EU ucjenjuje zakonima koji su njemu u interesu.

Zbog svega navedenog, ispaštat će građani Bosne i Hercegovine, privrednici i banke.

“Ako se to dogodi, to je izuzetno loša vijest. Moglo bi doći do restrikcija glede pristupa našeg finansijskog sistema, prvenstveno banaka, međunarodnom platnom prometu. Ne znam u kojem obimu bi restrikcije bile, ali svaka nova restrikcija će na donijeti velike probleme. Naša privreda će zbog toga biti još manje efikasna. U ovakvoj trenutnoj situaciji kakvoj jesmo, svaka dodatna restrikcija će se odraziti izuzetno negativno”, govori za Buku profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić.

Plaćamo političare da rade protiv nas

Ističe kako u navedenu opasnost dolazimo isključivo zbog neodgovornog ponašanja pojedinih političara u državnoj vlasti.

“Ali, ovo nije jedini segment u kojem se političari neodgovorno ponašaju. Oni se igraju politike preko naših leđa, a mi to plaćamo svojim novcem. Umjesto da budemo efikasniji, nas političari vode u kontra smjeru. Znaju samo za funkcionisanje po principu: ‘ako ne daš ti meni ovo, ne dam ni ja tebi ovo’, a mi sve plaćamo”, ogorčen je Karamujić.

Profesor potcrtava kako je već sada teško za privredu u BiH, čak i da prođemo bez ikakvih novih restrikcija.

“Mi imamo veoma skup platni promet, mislim da imamo čak i najskuplji međunarodni platni promet u Evropi. I sada bi to moglo biti još skuplje, i to bi u značajnoj mjeri dodatno opteretilo privredu i ovo nešto izvoznika što imamo”, jasan je profesor.

Investitori neće dolaziti, a bh. izvoznici će doživjeti udar

Naglašava kako bi poseban udar doživjeli izvoznici iz Bosne i Hercegovine.

“Izvoznici bi najviše osjetili posljedice tih restrikcija. Treba naglasiti da su naši izvoznici jedini privrednici koji donose novu krv u sistem Bosne i Hercegovine. Znate, to su nova finansijska sredstva. Vi morate neki proizvod izvest da bi poslije ubacili u sistem, gdje se to vrti. Ova ostalo, poput administracije i trgovine, tu nema dodatne vrijednosti. Dodatna vrijednost dolazi jedino direktno izvozom ili direktnim investicijama iz vana. U oba slučaja, upliv novih sredstava u državu značajno pogoršan. Prvo, investitori nam ne bi više dolazili, ili bi znatno manje dolazili jer je teže se povezat s međunarodnim platnim prometom kada ste na sivoj listi Moneyvala, a ovi naši postojeći privrednici imali bi dodatne troškove i i gubljenje vremena glede međunarodnog platnog prometa. Platni promet je u svakoj transakciji. Ovdje kod nas je to već skupo i tromo. Mi već sada imamo više od 2.500 parafiskalnih nameta. Dakle, brojne su negativne posljedice koje mogu nastati”, objašnjava profesor Karamujić.

Navodi kako strani investitori neće odustajati od ulaganja u Bosnu i Hercegovinu samo zbog skupljeg poslovanja, već i zbog toga što stavljanje na sivu listu Moneyvala svjetskim investitorima šalje poruku da je ovo nesiguran i neuređen prostor za ulaganje, gdje je svašta moguće.

Profesora smo pitali šta bi siva lista značila za građane.

“Teško je prognozirati do kojeg nivoa bi otišlo pogoršanje trenutnih povlastica koje imamo. Platni promet se u zemlji i vani vodi preko banaka. Mi i sada imamo izrazito loše uslove međunarodnog platnog prometa. Usluge bi mogle biti još skuplje. Postoji čak i mogućnost da neke usluge uopšte više i nemamo. Ne mogu reći šta bi bilo s kartičnim plaćanjem, mislim da je to ekstremna kazna, ukidanje kartičnog poslovanja u Evropi, ali bilo koja mjera koja pogoršava trenutno teško stanje koje imamo će donijeti velike posljedice. Prvo se povećava rizik poslovanja u BiH, a nakon toga se povećavaju cijene usluga. Kursne liste bi se pogoršale nauštrb naših građana i privrede. Dakle, ovo je veoma neodgovorno ponašanje pod navodnim znacima naših političara koji se brinu samo za sebe. Oni će ovo raditi dok god im mi to dozvolimo”, podvlači profesor Karamujić.

(TIP/Izvor: Buka/Autor: Adem Džaferović/Foto: Ilustracija)