„Moj povratak i investiranje u poduzetništvo u Bosni i Hercegovini pored emotivnih imao je i ekonomske razloge. Prepoznao sam izuzetno velike poslovne mogućnosti koje tržište naše zemlje ima. Mi smo država u razvoju, a sve države koje su u razvoju pružaju najviše potencijala. Volim često na konferencijama i skupovima, naročito onima na kojima se okupljaju mladi da postavim pitanje: šta mislite gdje ima više poslovnih potencijala, u jednoj Njemačkoj ili u jednoj BiH?”, kaže za Forbes BiH Samir Vildić poduzetnik koji je, nakon 17 godina školovanja i rada u Turskoj, odlučio da se vrati u rodnu zemlju i investira svoje znanje i iskustvo  u bh. ekonomiju.

“Naravno, svi misle da ima više u Njemačkoj, ali to nije tako. Više ih ima u BiH. Njemačka se kao tržište već realizirala, pa je na takvom tržištu jako teško naći svoje mjesto kao poduzetnik i biti u njemu prepoznatljiv. U BiH to nije slučaj.“

U inozemstvu živi oko 2,2 miliona ljudi bh. porijekla

U BiH je osnovao dvije firme, u kojima je dobilo posao više od 30 ljudi. Osnovni model poslovanja jedne od njegovih firmi, koja djeluje u 15 zemalja svijeta je consulting, odnosno privlačenje stranih investitora u BiH, bilo da je riječ o bh. dijaspori ili stranim državljanima.

Mnogo je povratničkih priča poput Samirove, jer brojni su primjeri u kojima su naši ljudi nakon određenih godina provedenih na Zapadu odlučili da se vrate u svoju zemlju porijekla i u njoj pokrenu biznise, te zapošljavajući lokalno stanovništvo pomognu razvoj domaće ekonomije.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, procjenjuje se da u inozemstvu živi oko 2,2 miliona ljudi bh. porijekla.

U odnosu na cjelokupno stanovnoštvo dijaspora predstavlja blizu 60 posto ukupnog stanovništva BiH. Svake godine od njih, na osnovu novčanih doznaka u BiH stigne više od tri milijarde KM. Pretpostavlja se da dijaspora još toliko novca unese u BiH putem neformalnih kanala kao i kroz svoju potrošnju tokom ljetnog odmora.

Statististički podaci pokazuju da bh. dijaspora ne učestvuje u bh. ekonomskom životu samo kroz novčanu pomoć članovima svojih užih i širih porodica koje su ostale živjeti u BiH, već i kroz ulaganje u poduzetništvo, koje je iz godine u godinu sve veće.   

Osim putem investicija koje prate povratci u zemlju porijekla, dijaspora BiH ulaže i direktnim investiranjem, gdje ona zadržava svoj boravak u zemlji emigracije, a investicija u BiH egzistira kao privredno društvo pod kontrolom stranog vlasnika.

Precizno evidentiran iznos koliko bh. dijaspora na godišnjem nivou investira u poduzetnišvo u BiH, ne postoji, budući da se podaci o investicijama dijaspore ne vode zasebno, već u okviru ukupnih stranih investicija.

Dijaspora kao direktni investitor ili posrednik

Kako su nam pojasnili u FIPA-i (Agencija za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine), statistiku u okviru direktnih stranih investicija, a vezano za ulaganja dijaspore, veoma je teško zvanično voditi, s obzirom da mogu biti različiti pojedinačni pristupi prilikom osnivanja firmi. Osnivači privrednih društava iz iseljeništva mogu se registrovati kao bh. građani ili preko stranih kompanija, bez obaveze navođenja osnivača ili povezanosti sa iseljeništvom.

Također, osim u zemlji prijema, iseljeništvo može imati ili osigurati finansijska sredstva i u BiH, pa se porijeklo kapitala kao osnovna odrednica DSI, ne mora uvijek vezati za inozemstvo.

„Direktne strane investicije su u periodu januar-septembar 2023. godine iznosile milijardu i 442 miliona KM, što predstavlja povećanje od 23.9% u odnosu na isti period prethodne godine kada su direktne strane investicije iznosile milijardu i 164 miliona KM“,kazali su nam u FIPA-i.

„Bh. dijaspora je ogromna. Naše procjene su da ona na direktan ili indirektan način učestvuje sa 1/3 u bruto nacionalnom proizvodu BiH“, kaže Armin Alijagić, predsjednik Udruženja Naša perspektiva, koje posljednjih 15 godina radi isključivo na involviranju dijaspore u ekonomski razvoj BiH.

Ovo udruženje bilo je glavni lokalni partner petogodišnjeg USAID-ovog projekta Diaspora invest, u okiru kojeg su kroz programe bespovratnih sredstava i tehničke podrške podržane 164 firme u Bosni i Hercegovini.

„Večina od tih firmi (između 60 i 70 posto njih),  rezultat su direktne dijasporske investicije, što znači da je dijaspora došla u BiH i investirala svoj kapital, dok je ostatak firmi u BiH otvoren kroz ključno posredovanje dijaspore, koja je animirala svoje poslodavce da registruju firmu u BiH“, kaže Alijagić i dodaje:

„Zahvaljujući njihovim preporukama, firme sa Zapada su za svoje buduće investicijske destinacije umjesto turskih, bugarskih i drugih tržišta birale bosanskohercegovačko, što također vidimo kao dijasporsku investiciju, jer da nije bilo nje ta firma se ne bi našla u BiH. I vjerujte, jako ih je puno.

Alijagić, koji je i sam živio 15 godina u inozemstvu, u Holandiji, gdje je završio ekonomiju, te se odlučio vratiti u BiH, ističe da je kroz 164 firme u BiH otvoreno više od 2.000 radnih mjesta, investirano 71 milion KM, realizirano 144 miliona izvoza i 191 milion prodaje.

Investicije u sredinama porijekla

Kada je riječ o sektorima u koje bh. dijaspora najviše ulaže, on kaže da su oni raznoliki, ali da prednjače svakako metaloprerađivački, drvni, turistički.

„Dijaspora u 90 posto slučajeva investira u mjesto porijekla. Sredine koje tipični strani investitori zaobilaze, ne zaobilazi dijaspora, jer je to njihovo rodno mjesto za koje su vezani. U Kantonu Sarajevo naprimjer zabilježeno je jako puno investicija u IT sektor“, govori Alijagić.

Firme koje otvara bh. dijaspora su izvozno orjentisane, pojašnjava naš sagovornik. Prosječna bh. firma, kaže on, izvozi 15 posto svoje proizvodnje, dok ona pokrenuta od strane dijaspore, izvozi 71 posto.

„Ljudi kada dolaze iz inozemstva u zemlju svog porijekla sa sobom ne donose samo kapital već i strana tržišta“, kaže Alijagić.

Jedna od firmi koja je otvorena u BiH i zahvaljujući podršci iz USAID-ovog projekta Diaspora Invest je Te Ora, iz koje je razvijen izuzetno uspješan bh. brend funkcionalne i zdrave hrane “Bar Do”, koji se danas prodaje kako na tržištu BiH tako i Velike Britanije.

„Moja motivacija da pokrenem firmu u BiH je velikim dijelom bila želja za jačom vezom za domovinom i sa načinom na koji svoje poslovno iskusutvo i znanje mogu da primijenim kroz biznis koji me povezuje sa BiH i kroz koji sam vidjela mogućnost da unaprijedimo profil BiH, te na neki način iskoristimo industrijsku bazu i ljudske resurse u stvaranju proizvoda koji mogu da privuku kupce u BiH, regiji, a i dalje u svijetu, kaže za Fobes BiH Lilijan Sulejmanović, Sarajka koja s porodicom živi u Velikoj Britaniji.

Prije nego što je otvorila firmu, u Velikoj Britaniji, priča nam, nije imala unaprijed pripremljeno tržište.

Mreža kontakata koje je razvila kroz i nakon školovanja na Oxfordu i Harvard Business Schoolu, bili su joj od pomoći u kasnijem razvijanju poslovne mreže.

Osvojili prestižno britansko tržište

„USAID nam je pomogao sa svojom kontribucijom za nabavljanje opreme za proizvodnju gdje smo u Sarajevu napravili jednu malu, ali zaista pofesionalnu proizvodnju hrane koju smo u toku 2020. godine proveli kroz potrebne Standarde za kvalitet hrane i pića što nam je zaista pomoglo u otvaranju tržišta izvan BiH. Mala smo firma, iza nas ne stoji velika korporacija, ali smo uspjeli, što me čini izuzetno ponosnom, da se izborimo za jedno jako prestižno i izuzetno konkurentno tržište kakvo je Velika Britanija, i predstavimo naše proizvode na najbolji način. Ovo je naš početak, jer planiramo izlazak i na tržište EU“, kaže Sulejmanović i dodaje da je raduje svaki napredak u poboljšanju sistemskih uslova za poduzetništvo u BiH, neovisno o tome da li se radi o investicijama domaćih poduzetnika ili onih koje dolaze od bh. dijaspore.

Time bi, kaže ona, i mnoge, male, domaćinske firme, dobile priliku da prerastu u veće firme (mala i srednja preduzeća), te tako učestvuju u stvaranju industrijske baze, prenosa znanja na druge poduzetnike, kao i povećanja zapošljavanja.

Unapređenje poslovnog ambijenta

Osim na adrese FIPA-e, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, kao i USAID-a, adrese na koje se bh. dijaspora može obratiti za informacije i pomoć, ukoliko želi investirati u BiH su još i:

Entitetska ministarstva nadležna za poduzetništvo, privredu, općine (koordinatori/uredi za dijasporu ili One Stop Shopovi u nekim od njih), kao i organizacijama:

Udruženja privrednika i biznis klubovi u dijaspori, privredne komore poput Britansko-bosanskohercegovačke privredne komore Norveško-bosanskohercegovačke privredne komore itd.

„U okviru svojih nadležnosti, Ministarstvo je u Politici o saradnji sa iseljeništvom, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2017.godine, predvidjelo određene mjere s ciljem podrške investiranju dijaspore. To su prije svega aktivnosti na jačanju kapaciteta jedinica lokalne samouprave za saradnju sa iseljeništvom, iz razloga što se u praksi pokazalo da je dijaspora većinom zainteresirana za investiranje u mjesta porijekla u BiH.

Ta saradnja je naročito važna, efikasna i vidljiva kada se odvija na lokalnom nivou“, kažu za Forbes BiH u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, te dodaju da je na temelju spomenutih mjera ovo ministarstvo potpisalo memorandume o saradnji sa više od 40 jedinica lokalne samouprave.

„Ministarstvo općinama takođe odobrava grant sredstva za saradnju sa iseljeništvom, kažu u Ministarstvu.

Iz svega navedenog kao zaključak se nameće da volja bh. dijaspore da ulaže u zemlju svog porijekla postoji, kao i kapital, ali i to da su mogućnosti BiH kao tržišta izuzetno velike, kako za domaće tako i inozemne investitore.

I jednima i drugima, navode u FIPA-i, neophodno je unaprijediti pojednostavljenje administrativnih procedura, skraćivanje rokova za izdavanje dozvola, i drugih mjera koje se tiču poslovnog okruženja u BiH, a između ostalog i značajnija promocija investicijskih potencijala kod dijaspore.

(TIP/Izvor: forbes.n1info.ba/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto:  Interaktivni portal za dijasporu iz BiH)