Godišnja izdvajanja za tekuće izdatke voznog parka institucija BiH su oko 15 miliona KM, dok je za nabavku vozila u posljednjih pet godina utrošeno oko 34 miliona KM, pokazala je revizija učinka upravljanja voznim parkom u institucijama BiH.

Ured za reviziju institucija BiH je proveo reviziju s ciljem da se ispita da li institucije BiH voznim parkom upravljaju na efikasan i ekonomičan način.

Zaključeno je da doneseni Pravilnik iz 2014. nije jasno definisao šta sve čini vozni park institucija BiH, tj. sve vrste i kategorije vozila, niti su jasno definisani kriteriji za posjedovanje, nabavku i korištenje službenih i specijalizovanih vozila. Posljedice prethodnog su neujednačeni pravilnici institucija BiH, koji ne obuhvataju sve vrste vozila i koji generišu različita prava korisnika i različite troškove.

Doneseni propis unaprijedio je dotadašnje stanje upravljanja voznim parkom u institucijama BiH, ali postoje indikatori koji ukazuju na to da i dalje postoje slabosti kao i prostor za unapređenje.

Tako je u aprilu 2023. godine, donesen i novi Pravilnik o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH s ciljem prilagođavanja propisanih vrijednosti po klasama motornih vozila, te otklanjanju i drugih nejasnoća.

“Predmet ove revizije je upravljanje voznim parkom institucija BiH koje su obuhvaćene Pravilnikom iz 2014, kao i novim donesenim Pravilnikom iz 2023. godine zbog sve češćih navoda medija koji se odnose se na nabavku skupih vozila, netransparentno korištenje i visoke troškove održavanja, a što nije primjereno trenutnoj ekonomskoj situaciji u zemlji”, navode revizori.

BEZ ANALIZA I PLANIRANIH UŠTEDA 

Dakle, prikupljeni podaci o broju vozila i troškovima za sve institucije, dok su revizori su odabrali devet institucija kao uzorak i to Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo pravde, Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH, Agencija za poštanski promet, Agencija za statistiku, Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA.

Utvrdili da ih većina, prije nego što donesu odluku o kupovini novih vozila ili o ulaganjima u postojeće, uglavnom ne rade analize kojim bi vjerovatno bile napravljene uštede.

Pet od devet institucija iz uzorka posjeduje 208 vozila koja su u 2022. godini prešla manje od 10.000 km, a znatan broj ovih vozila je prešao i manje od 5.000 km. Uz razumijevanje da određeni poslovi zbog svoje specifičnosti zahtijevaju potrebu za vozilom bez obzira na to koliko se koristi, za većinu vozila koja prelaze malu kilometražu institucije nisu ponudile uvjerljivo obrazloženje male prijeđene kilometraže.

Iako je većina ovih institucija imala i nove nabavke vozila, nijedna nije pri planiranju nabavki vozila razmatrala mogućnost da se potreba za vozilom zadovolji korištenjem vozila koja prelaze malu kilometražu.

“Svako vozilo ima svoje fiksne troškove bez obzira na to da li se i koliko koristi”, navode revizori. Utvrdili su da da vozilo nabavne vrijednosti 25.000 KM ima godišnje troškove od 5.350 KM ako se ne koristi i to na amortizaciju, registraciju, održavanje i gume.

Napominju da veća pređena kilometraža snižava prosječan trošak po pređenom kilometru. U zemljama u okruženju postoje preporuke kada se treba nabavljati novo vozilo. 

Tako se, naprimjer, u Hrvatskoj ne preporučuje nabavka novog vozila ako će vozilo na godišnjem nivou prelaziti manje od 10.000 kilometara”, ističu revizori.

PREKO 4.000 VOZILA 

Prema evidencijama iz modula stalnih sredstava ukupan broj svih vrsta vozila u institucijama BiH sa 31.12.2022. godine bio je oko 4.100, od kojih se preko 80% odnosi na motorna vozila. 

Njihova prosječna nabavna vrijednost je oko 40 hiljada KM, a prosječna starost oko osam godina. Troškovi nabavke, upotrebe i održavanja vozila za institucije BiH na koje se odnosi Pravilnik iz 2014. za 2022. godinu su iznosili oko 23 miliona KM.

Za institucije BiH najviše sredstava se izdvaja za troškove goriva i održavanja. Ti troškovi čine oko 80% tekućih izdataka.

“Iako je donesen novi Pravilnik iz 2023, isti nije značajno otklonio slabosti utvrđene ovom revizijom koje se tiču definisanja voznog parka, kriterija itd. Također, Pravilnikom iz 2023. je dovedena u pitanje transparentnost i kontrola namjenske upotrebe vozila“, istaknuto je u revizorskom izvještaju.

Također, Pravilnikom iz 2023. je ukinuta i obaveza evidentiranja dnevnog korištenja vozila ukoliko vozilom upravlja samo jedna osoba i ne prelazi više od 80 km na dnevnoj osnovi, odnosno da se evidencije vode na mjesečnom nivou čime je transparentnost korištenja vozila svedena na minimum, a time je i kontrola namjenske upotrebe vozila skoro u potpunosti onemogućena.

Ova promjena predstavlja jedan od najvećih nedostataka novog Pravilnika iz 2023. 

Na osnovu nalaza i zaključaka, Ured za reviziju je formulisao preporuke koje su upućene Vijeću ministara, Ministarstvu finansija i trezora i institucijama iz uzorka. 

(TIP/Izvor: Akta.ba)