“HAK – mjesto straha”. Tako još zovu lokaciju kruga propalog tuzlanskog preduzeća, gdje se i dalje nalaze velike količine opasnih materija koje ugrožavaju zdravlje građana i prijete ekološkom katastrofom. Nakon dugogodišnjeg čekanja, intenzivirane su aktivnosti na uklanjanju otpada. Provjerili smo i kada će biti realizovana sredstva Federalne vlade u ove svrhe.

Propilen oksid, hlor, živa, kruks, samo su neke od opasnih materija koje su godinama čekale na uklanjanje. Nakon što je Federalna vlada prošle godine izdvojila dva miliona maraka za uklanjanje kruksa kojeg, prema sumnjama, ima najmanje hiljadu tona, izabran je izvođač radova i u narednom periodu bi trebala i početi sama realizacija.

Propilen oksid, hlor, živa, kruks, samo su neke od opasnih materija koje su godinama čekale na uklanjanje. Nakon što je Federalna vlada prošle godine izdvojila dva miliona maraka za uklanjanje kruksa kojeg, prema sumnjama, ima najmanje hiljadu tona, izabran je izvođač radova i u narednom periodu bi trebala i početi sama realizacija.

„I da svi radovi, u slučaju nedostatka sredstava, budu i dalje sigurni za naše građane. Na koji način? Predvidjeli smo da se iskopaju vodonepropusne kade koje će služiti za smještaj tog materijala˝, izjavila je ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK, Anela Ajšić.

Laboratorijskom analizom će, dodaje ministrica, biti poznat i tačan stepen zagađujućih materija, te će se moći odrediti da li će biti moguće izvršiti neutralizaciju na licu mjesta.

„Ili je, s obzirom na stepen zagađujućih materija, potrebno izvršiti transport van granica BiH, što je, naravno skuplja metoda˝, istakla je ministrica Ajšić.

Nedavno su očišćeni rezervoari sa propilen etilen oksidom, suspstancama koje su ili kancerogene ili vrlo zapaljive, potvrđuje profesor Zvjezdan Karadžin, koji je završio i analizu prisustva žive u tlu i vodi.

„Predali smo prema UNEP-u, tačnije prema njihovom mediteranskom programu koji nas je finansirao i dali su nam mogućnost da nastavimo dalje. Trenutno radimo studiju okolinski prihvatljivog saniranja terena˝, izjavio je profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, Zvjezdan Karadžin.

Karadžin dodaje da je to dobra osnova za apliciranje za strana sredstva s ciljem sanacije terena koji se tiče žive. Međutim, postoji i prepreka s obzirom na to da naša država nije ratifikovala Minamata konvenciju o ukanjanju žive iz upotrebe. Dodaje da se na tome trenutno radi.

„Po informaciji koju sam dobio, vrlo brzo će se raditi i na neutralisanju tankova sa hlorom koji se nalaze sa lijeve strane elektrolize, jer od njih 12, šest nije otvarano, tako da ne znamo da li postoji opasnost od gasovitog hlora˝, kazao je Karadžin.

Podsjećamo, HAK godinama svjedoči privatizaciji opasnoj po građane. Firma je prestala s radom i danas scene podsjećaju na film strave, a o nepropisnom odlaganju opasnog otpada 17 godina upozoravaju i bivši radnici.

„Tu imaju treća lica koja dolaze da bi prehranili porodice, za sekundarnim sirovinama. Oni ne znaju šta se u kojem rezervoaru nalazi, spremni su na sve, tako da mogu izazvati havariju˝, izjavio je Sakib Kopić, bivši radnik „Poliolhema“.

Zabilježena su i brojna svjedočanstva o narušenom zdravlju, jer nije postojalo upozorenje. Građani Tuzle bi mogli konačno očekivati da se ova potencijalna ekološka bomba i ukloni.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Mirela Zonić/Foto: CIN)