U posljednjem ovogodišnjem izdanju političkih minuta Jutarnjeg programa FTV-a gostovao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

Hoće li građani BiH sa najskupljom trpezom dočekati još skuplju Novu godinu? Koliko će se i kako poskupljenje struje za poslovne subjekte odraziti na građane? Šta će radnicima značiti minimalna plata od hiljadu KM? Postoji li u BiH antiinflacijska politika?

-Minimalna plata-

”Minimalna plata u Republici Srpskoj uključuje i druge neoporezive naknade koje minimalna plata u Federaciji, zbog neprovedbe fiskalnih zakona, još uvijek ne uključuje. Znači od 750 KM, govorim trenutno, vi imate topli obrok i druge neoporezive naknade, što nije slučaj u Federaciji. Tako kada bi bi se i u Federaciji uključile i te neoporezive nakdane možda bi plata, odnosno minimalno primanje bilo veće i u Federaciji. Problem ove cjelokupne priče oko plata jeste da nisu urađene jasne analize šta je izvodljivo u ovom trenutku, zato mi imamo upravo takve oprečne izjave i sa jedne i sa druge strane. Mi nemamo jasnu analizu kolika će i kolika bi trebala da bude minimalna plata. Ono što je interesantno za Federaciju Bosne i Hercegovine, vidjeli smo da je bilo najava da će od 1. 1. biti minimalna plata 1000 KM. Moja očekivanja su ako to urade da ona može biti u rangu od 650 KM, dakle do 50ak KM da se poveća. Dok se ne donese zakon o minimalnoj plati, a on može ići samo sa setom fiskalnih zakona, ne može ići sam”, rekao je.

-Set fiskalnih zakona-

”To je set zakona koji ukoliko ne bude donesen imat ćemo velikih posljedica kasnije. Isaljevanje radnika i slično. Jer neće više poslodavci moći dati toliko veću platu, a da to ne ide nauštrb rasta cijena. Ukoliko poslodavac ne može pokriti vašu platu, on će morati dizati cijene proizvoda da to pokrije. Set fiskalnih zakona se mora donijeti i stupiti na snagu u 2024. godini. Apelujem opet na Vladu Federacije da čim prije stavi te setove fiskalnih zakona na dnevni red. Apelujem da se stave ti zakoni na snagu i neće biti nikakavih gubitaka. To se uvijek nekako stavlja na dnevni red da li će biti ugroženi budžeti. Neće biti ugroženi budžeti pogotovo ako 1. 7. stupe na snagu ti zakoni. A to je jedno o pitanja koje može unaprijediti jer svi doprinosi koji se spuste ići će direktno radnicima. Ako se usvoje fiskalni zakoni u januaru prvih pola godine oni bi stupili na snagu 1. 7. Mi bismo do 1. 7. imali tekući fisklani okvir, u tom slučaju bi i dalje tekla naplata doprinosa jer će poslodavci morati da podižu plate. U tom slučaju prvih pola godine se skupe financijska sredstva više nego u ooj godini, a onda u drugom dijelu bit će određeni pad. U Zakonu o poezu na dohodat i Zakonu o doprinosima imate minimalno primanje. Mi prvo trebamo prvo vidjeti šta će Vlada Federacije ponuditi pod Zakonom od minimalnoj plati. Ukoliko to budu minimalna primanja onda će to biti 1000 KM zagarantovanih svaki mjesec”, kazao je.

-Usvajanje budžeta-

”To ne mora biti nužno loše. Ukoliko na primjer dolazi neka ekonomska kriza, postoji neki dio neizvijesnosti, vi možete sačekati prva 2-3 mjeseca i imati privremeno finansiranje, vidite kako će se kretati punjenje budžeta prema nekim parametrima i onda date prijedlog budžeta. Sasvim je očigledno da ne možemo dobiti usvojen budžet do kraja godine. Treba vidjeti d ali će u prijedlog budžeta biti uključena reforma poreskog sistema. Dakle, ništa se neće spektakularno desiti ukoliko odemo na privremno finansiranje kada je u pitanju Federacija BiH. Kada je u pitanju nivo Bosne i Hercegovine, tu ima politička priča, ne ekonomska, da li treba budžet da se poveća ili smanji. Možemo doći u situaciju da nećemo imati novca za finansiranje izbora. Jer ako cijelu godinu provedete na privremenom finansiranju vi onda nemate stavku za finansiranje lokalnih izbora. To će se pitanje trebati vrlo brzo rješavati do proljeća”, zaključio je.

-Uredba o pomoći radnicima-

”Ona je ustvari ponuđena na nekoj dobrovoljnoj osnovi poslodavcima. U principu to je, neću reći kompenzacija, odnosno simulacija ako vam mi ponudimo mogućnost od 420 KM mjesečno i ako je radnik prijavljen na minimalac i ako poslodavac isplati onda mu je faktički dao minimalnu platu. Onda taj radnik može imati 1000 KM, a i ne mora. To je sada na dobroj volji poslodavca. Svaka pomoć je dobro došla, ali nama trebaju prava rješenja, setovi fiskalnih zakona. On je sada ključan, mi nemamo sada bolju i bitniju mjeru od seta fiskalnih zakona. N aovaj način bi s epovećala kupovna moć građana koja će nadoknaditi rast ovih cijena. Isto da naglasim da ne treba očekivati dramatičan pad cijena. Kraj inflacije je kada cijene prestanu rasti. Sada treba pustiti da plate rastu.

-Borba protiv inflacije-

”Sa inflacijom se jako teško boriti kada ona eksplodira. To sam kazao prije dvije godine kada je počeo rast cijena. Što duže budemo čekali, kasnije mjere koje se budu donosile bit će bolnije i teže. Mi smo pustili da eksplodira i dođe do velikog porasta cijena, a sada očekujemo da će se cijene smanjiti. To je teško i bolno u ovome trenutku. Ne mogu se očekivati preko noći nova rješenja. Troškovi proizvodnje struje će porasti u određenoj mjeri. Zavisi u kojoj mjeri budu mogli pravni subjekti da pokriju te troškove. Ali oni proizvođači kojima je struja značajna morat će izvršiti određene korekcije. To je više individualno od proizvođača do proizvođača”, rekao je za kraj ovog razgovora Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

(TIP/Izvor: federalna.ba)