Više od devet mjeseci klinička bolnica u Tuzli ne uspijeva kupiti novi uređaj za radioterapiju, a nakon što je propao prvi pokušaj nabavke, upitan je i drugi.

Za to vrijeme oboljeli od raka u tom dijelu Bosne i Hercegovine mjesecima putuju i po više od 200 kilometara u druge gradove kako bi dobili svoju terapiju.

Istovremeno, tužilaštvo Tuzlanskog kantona, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa, istražuje da li je bilo “namještanja” tendera.

“Te radnje su u ranoj istražnoj fazi”, rečeno je iz Tužilaštva za RSE.

Uređaji za radioterapiju u tuzlanskoj bolnici nisu u funkciji od sredine februara, a mjesec poslije uprava bolnice krenula je u nabavku novog aparata za zračenje s dodatnom opremom.

Kako je propao prvi tender?

Prvi tender poništen je u oktobru zbog žalbe jedne kompanije koja optužuje bolnicu da pokušava posao “namjestiti” jednom proizvođaču.

Tim vještaka medicinske fizike, koje je angažiralo tužilaštvo, ranije su zaključili da se sporni uređaji više ne mogu koristiti, potvrđeno je za RSE iz tužilaštva.

U tuzlanskom kliničkom centru, pak, demantuju optužbe, te tvrde da im je cilj nabaviti uređaj koji će biti prikladan za što veći broj pacijenata.

U bolnici u Tuzli od raka se godišnje liječi oko 1.600 oboljelih, a 60 posto njih treba radioterapiju, objavljeno je u martu iz te medicinske ustanove.

Otkako su aparati za radioterapiju van upotrebe, oko 200 onkoloških pacijenata sa područja Tuzle uvršteno je na liste čekanja za liječenje u bolnicama u Sarajevu, Zenici i Mostaru.

Šta je sporno s tenderom?

Uprava tuzlanske bolnice raspisala je krajem marta tender za nabavku uređaja za radioterapiju, s dodatnom opremom.

Nabavku sa 7,75 miliona maraka (oko 3,8 miliona eura) financira Vlada Tuzlanskog kantona, dok će tuzlanski klinički centar osigurati 2,2 miliona maraka (oko 1,1 milion eura).

Premijer tog kantona Irfan Halilagić nije odgovorio na poziv RSE za razgovor o tome zašto propada tender.

Nakon objavljenog tendera, uslijedila je žalba kompanije “Siemens Medicina” iz Sarajeva, koja je zastupnik proizvođača medicinske opreme “Varian”.

Ta kompanija nije sudjelovala na raspisanom tenderu, jer tvrde da njihovi uređaji ne zadovoljavaju tehničke specifikacije na kojima insistira tuzlanska bolnica.

Zbog sumnje u nezakonitost tenderske dokumentacije, nabavku aparata za radioterapiju u oktobru je poništio Ured za razmatranje žalbi BiH.

Prema rješenju Ureda u koji je uvid imao RSE, tender je poništen na temelju navoda žalbe koja se odnosila na “ograničavanje konkurencije i mijenjanje tehničkih specifikacija kako bi se pogodavalo samo jednoj kompaniji”.

U kompaniji “Siemens Medicina” iz Sarajeva, koju zastupa advokat Sanel Nezirić, nisu za RSE željeli govoriti o nabavci i uloženim žalbama, s obzirom na to da proces nije završen.

No, u žalbi te firme, u koju je RSE imao uvid, navedeno je da su tehničke specifikacije uređaja koji želi nabaviti tuzlanska bolnica prilagođene samo proizvođaču medicinske opreme “Elekta”.

U žalbi je, također, navedeno da nema razloga ograničavati tender na jednog prozivođača i da karakteristike uređaja koje su precizirane u tenderu ne donose kliničke benefite pacijentima.

Na prvi, propali, tender prijavila se i kompanija “Inel Med” iz Mostara koja je trenutno u BiH jedini zastupnik proizvođača medicinskih uređaja “Elekta”, potvrdili su za RSE u tuzlanskoj bolnici.

Vlasnik kompanije “Inel Med” Marko Tadić za RSE odbacuju navode da im je pogodovano u nabavci aparata za radio terapiju u Tuzli.

Tadić je istaknuo da je njegova firma u posljednje tri godine, putem javnih nabavki, uspjela prodati četiri uređaja za radioterapiju, u bolnicama u Mostaru, Zenici i Sarajevu.

“Zbog toga je naša konkurencija nervozna. Kada se tender ne može dobiti javnim putem, onda na sve načine pokušava diskreditirati naš rad. Oni koji gube mogu da se ljute, ali nemaju dokaza da smo igdje prekršili zakonske norme”, kaže Tadić.

Tvrdi da kompanija “Inel Med” ima potpisane ugovore o saradnji sa svim javnim zdravstvenim ustanovama u BiH, od domova zdravlja, bolnica do kliničkih centara, kao i da su sve poslove dobili isključivo putem javnih nabavki.

Hoće li biti trećeg tendera?

Nakon što je propao prvi tender, uprava tuzlanska bolnice je u novembru raspisala novi.

No, kompanija “Siemens Medicina” ponovo se žalila, ponavljajući tvrdnje da, izuzev jedne kompanije, kriterije ne može ispuniti nijedan od svjetskih proizvođača.

I tu žalbu trenutno razmatra Ured za žalbe BiH, a njegova odluka se očekuje krajem godine.

U međuvremenu, direktor tuzlanske bolnice Denijal Tulumović uvjeren je da će novi tender uspjeti, te tvrdi da tenderom nikome nije pogodovano i da je svima ostavljena mogućnost prijave.

“Hoće li to biti ‘Elekta’ ili ‘Varian’ nismo nikome pogodovali. Po ovom tenderu i jedni i drugi ispunjavaju uvjete, a zašto se ne prijavljuju, vjerovatno zbog kratkog roka, isporuke i puštanja u pogon jednog takvog uređaja”, kaže Tulumović za RSE.

Tenderom je precizirano da aparat treba biti isporučen i osposobljen za rad u roku od 120 dana.

Na pitanje RSE zašto se insistira na specifikacijama koje dovode do žalbi i usporavaju kupovinu, Tulumović je kazao da je “očito da se neki, koji se bave samo trgovinom, ne misle o ljudskim životima”

Dva uređaja za radio terapiju Klinički centar u Tuzli nabavio je 2009. godine, a riječ je o aparatima proizvođača “Elekta”.

Oni su servisirani do decembra prošle godine, a u februaru obje godine su zapečaćeni i u tuzlanskoj bolnici je prekinuta radioterapija.

Zbog neservisiranja, tada ih je zapečatila Agencija za nuklearnu i radijacijsku sigurnost Bosne i Hercegovine, o čemu je ranije pisao RSE.

Bolnica u Tuzli je proteklih godina bila opterećena financijskim problemima, a njen dug na kraju prošle godine iznosio je više od 93 miliona maraka (oko 47 miliona eura).

Istovremeno, dok oboljeli od malignih bolesti u Tuzli čekaju na liječenje, vode se političke “borbe” oko upravljačkih prava u UKC-u Tuzla.

Zbog svega su u proteklom periodu nekoliko puta smjenjivana rukovodstva ove medicinske ustanove.

Specijalista radijacijske onkologije Goran Marošević radio je tuzlanskom kliničkom centru od 2009. do 2013., kada je zbog loših uvjeta napustio tu bolnicu.

“Mi smo 2009. u Tuzli napravili korektan radioterapijski centar. Krenuli smo u edukciju, specijalizacije. No, problem je uvijek neko kadrovanje”, kaže Marošević.

Upozorenja na netransparetnost u javnim nabavkama

Na netransparentnost u javnim nabavkama u bolnici u Tuzli upozoreno je i u revizorskom izvještaju za ovu zdravstvenu ustanovu.

Ured za reviziju Federacije BiH utvrdio je da je u prošloj godini prekršen Zakon o javnim nabavkama, jer u planu nije transparentno precizirana potrošnja novca.

Slobodan Golubović, predstavnik portala ‘Pratimo tendere’, koji istražuje načine trošenje novca u javnim institucijama, kaže za RSE da je 90 posto javnih nabavki u Bosni i Hercegovini podložno korupciji i drugim zloupotrebama, a najčešće se pogoduje putem specifikacija u tenderskoj dokumentaciji.

“Iz tih tehničkih specifikacija jasno se može prepoznati koji proizvođač, odnosno ponuđač, ima najviše šanse i praksa govori da je to tako”, kaže Golubović.

Osvrćući se na situaciju sa nabavkom opreme u tuzlanskoj bolnici, Golubović je kazao da se radi o hitnoj situaciji i da je mogla biti iskorištena zakonska pogodnost da se problem riješi bez javnog tendera.

“Oni da su htjeli, krajnja je hitnost u pitanju, mogli su završiti pregovarački postupak bez objave obavještenja i riješiti problem. Uvijek ima rješenje ako hoće da igraju pošteno, ali očigledno je da štimaju, tu nema dileme”, naglasio je.

Upozorava i na dodatni problem sa zloupotrebama žalbi koje se često ne koriste za ispravljanje grešaka nego za ucjene i blokade.

“To rade ponuđači međusobno i na kraju imamo jednog, što je znak da je konkurencija eliminisana, recimo, kroz tehničke specifikacije. Također, ima pojava prethodnog dogovora gdje se ponuđači dogovore: ‘Nemojte mi se miješati u postupak'”, kaže Golubović.

Prema podacima sajta ‘Pratimo tendere’, najmanje milijarda maraka u BiH potroši se netransparentno i koruptivno, u javnim nabavkama, kroz dogovaranje poslova sa kompanijama bliskim vlastima, namještanje tendera, favorizaciju ponuđača.

Kako navode, time građani za mnogo više novca nego što je potrebno, dobiju lošiju, a ponekad i nikakvu uslugu ili robu.

I UNDP je u svom izvještaju iz juna ove godine upozorio da je sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri koruptivan i netransparentan.

(TIP/Izvor: RSE/Autorice: Melisa Teletovićm, Marija Augustinović)