Lakić je podsjetio da je Evropsko vijeće u decembru 2020. godine odobrilo obavezujući cilj EU, smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u usporedbi sa emisijama iz 1990. godine.

Time je, kaže, povećan prethodno obavezujući cilj smanjenja za 40 posto.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i kao takva je formalno dužna primijeniti regulatorni okvir EU za energetski sektor, te u isto vrijeme implementirati osnovne principe sigurnosti snabdijevanja, konkurencije i održivosti, a što, između ostalog, podrazumijeva i rast proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora.

Lakić navodi da je BiH potpisala Pariški klimatski sporazum i tu su zahtjevi u pogledu ograničenja emisije stakleničkih gasova, što ima uticaj na budućnost proizvodnje električne energije u Federaciji BiH.

Isto tako, BiH je podržala zajedničku izjavu u Podgorici 2019. godine koja obavezuje na dekarbonizaciju, kao dio “Platforme Evropske komisije za ugljene regije u tranziciji”.

– Oba ova dokumenta ukazuju na namjeru države Bosne i Hercegovine da slijedi scenarij dekarbonizacije. Primarni zadaci i obaveza za BiH i Federaciju BiH su primjena i prenošenje zakonodavstva Evropske unije i usvajanje ciljeva do 2030. godine, a sa vizijom do 2050. koji se odnose na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije sa postepenim smanjenjem, konačnim prestankom korištenja fosilnih goriva u blokovima u termoelektranama do 2050. godine – kazao je Lakić.

Istaknuo je da je strateški cilj države uspostaviti pravedan proces tranzicije energetskog sektora, što znači pravedno zbrinjavanje ugroženih kategorija izazvanih procesom dekarbonizacije, kao i planski usmjeren privredni razvoj regija bogatim ugljem.

– Pravedna tranzicija je model ponovnog razvoja privrede zasnovan na regionalno i lokalno osmišljenim i izrađenim javnim politikama koje imaju za cilj kreiranje kvalitetnih radnih mjesta i stvaranje uslova za dostojanstven život za sve zaposlene na prostorima koji su obuhvaćeni procesom dekarbonizacije – kazao je Lakić.

Proces tranzicije energetskog sektora zahtijeva izradu strateških dokumenata koji imaju zacrtane ciljeve za razvoj energetskog sektora BiH i Federacije BiH.

Ministar Lakić je napomenuo da dosta strateških dokumenata koji bi trebali da prate kompletan proces još nisu doneseni, te da je ministarstvo na čijem je on čelu u značajnom zamahu da sve ove neophodne strateške dokumente donese u narednom periodu.

Po njegovim riječima, ovo Ministarstvo priprema izradu Strategije razvoja energetskog sektora Federacije BiH, Strategiju pravedne tranzicije energetskog sektora u FBiH, kao i Studiju revizije rezervi kvaliteta uglja u FBiH, s ciljem obezbjeđenja potrebnih količina uglja za potrebe proizvodnje sve do 2050. godine.

Ministar Lakić kaže da će Strategija pravedne tranzicije predstavljati dokument koji će biti okvir za pripreme strategija privrednog razvoja i pravedne tranzicije lokalnih zajednica i regiona, na čiji razvoj je direktno uticao rad rudnika i termoelektrana.

Naveo je da će se izradom i usvajanjem strategije pravedne tranzicije utvrditi ciljevi i akcione mjere potrebne za realizaciju ciljeva da bi se osigurao pravedan, pošten i podržavajući tretman radnika i teritorija koje su zahvaćene i uslovno rečeno oštećene u ovoj tranziciji.

– Nakon izrađene strategije pravedne tranzicije stvaraju se uslovi za realizaciju i pripremu akcionih planova, smanjenje proizvodnje i zatvaranje rudnika uglja u Federaciji BiH, plansko upravljanje zatvaranjem rudnika uglja, odnosno plansko smanjenje proizvodnje električne energije i toplotne energije s fosilnih izvora, plansko zbrinjavanje viška uposlenih radnika, invalida rada, kao i raspoređivanje i prekvalifikacija radno sposobnog stanovništva rudarskih regija – istaknuo je Lakić.

Po njegovim riječima, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, zajedno s predstavnicima rudnika uglja, elektroprivreda i predstavnicima općina ili gradova, predstavnicima nevladinih organizacija i drugih uključenih u ovaj proces, je u procesu i zakonskoj proceduri smanjenja površina koje su zahvatale eksploataciona polja rudnika, kako bi se prostorno-planskom dokumentacijom površina zemljišta mogla predvidjeti za druge namjene.

Ministar Lakić je kazao da Ministarstvo, zajedno sa Svjetskom bankom, planira realizirati pilot projekt koji bi se odnosio na tri rudnika.

– Priprema uslove za zatvaranje jednog pogona rudnika uglja u Zenici, zbrinjavanje određenog broja radnika, kao i pripremu plana zatvaranja drugih pogona u određenom vremenskom roku u kojem je planiran prestanak proizvodnje uglja iz rudnika Zenica. Trenutno su ove aktivnosti u toku i vrlo brzo ćemo vidjeti njihove efekte na terenu – naveo je Lakić.

Dodao je da se radi i na pilot projektu pravedne tranzicije, pored Zenice, i još dva rudnika, čija je proizvodnja planirana u nešto dužem vremenskom periodu.

Pojasnio je da se pilot projekt odnosi, ne samo na zatvaranje rudnika, nego podrazumijeva i proces pravedne tranzicije na ovim prostorima.

– Također, da bi javnost imala dodira sa svime što Ministarstvo radi, zajedno sa projektom EU4Energy u procesu smo aktivnosti koje se odnose na provođenje komunikacijske aktivnosti za promociju pravedne tranzicije u općinama, gradovima na prostoru kojih se nalaze aktivni rudnici uglja – kazao je ministar Lakić.

Primijetili smo, dodao je on, da je dosta aktivnosti započeto, ali javnost i građani ne znaju šta je tačno pravedna tranzicija i na šta se odnosi.

– Zamolili smo nekoliko tehničkih asistencija u BiH, da pomognu pri izradi veoma značajnih komunikacijskih strategija, da bismo na jedan pravi način i onaj koji je pristupačan našim sugrađanima, približili šta znači proces pravedne tranzicije i da na taj način dobijemo partnere i na terenu, jer će ovaj proces biti dugotrajan, vjerovatno u nekom periodu i bolan, ali mislim da će na kraju biti i uspješan – zaključio je ministar Lakić, koji je učestvovao na Konferenciji “Pravedna tranzicija i lokalne zajednice u BiH: Izazovi i mogućnosti”.

(TIP/Izvor: Fena)