Kupovna moć je mjerilo kvalitete života građana u ekonomskom smislu. Finansijska stabilnost omogućava građanima dostojanstven život i održavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, a to zajedno utiče na blagostanje i cjelokupno životno zadovoljstvo.

Važan uticaj na kupovnu moć ima i ambijent u kojem građani Bosne i Hercegovine žive i privređuju. Radi se o jedinstvenoj zemlji po političkom uređenju, sa 14 vlada, 136 ministara i približno 3, 5 miliona stanovnika (prema popisu 2013.).

Građani ove zemlje izdržavaju pet nivoa vlasti (opština, grad, kanton, entitet, država). Javni sektor je atraktivniji u odnosu na privatni zbog sigurnosti i stabilnosti koju pruža, prije svega u kontekstu isplate plata te poštivanja zakonskih normi. Sa druge strane, privatni sektor je manje poželjan, dinamičniji i glavni pokretač bh. privrede, sa dominantnom ulogom punjenja budžeta i kreiranja radnih mjesta. Upravo razlika u uslovima u javnom i privatnom sektoru utiče na sveukupnu statistiku i standard koji se nameće građanima ove zemlje.

Potrošačka korpa prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za mjesec septembar iznosi 2.993,50 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec juli 2023. iznosila je 1.257,00 KM (posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596,00 KM. Prema podacima Saveza Sindikata Republike Srpske – Sindikalna potrošačka korpa za august 2023. godine je 2505,77 KM.

“Razlika između minimalne i prosječne plate je praktično 100%”, zaključuje naš sagovornik, ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 41,99 %. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 19,91%.

Do pojeftinjenja Sindikalne potrošačke korpe u odnosu na prethodni mjesec došlo je isključivo zbog smanjenja troškova u kategoriji obrazovanje i kultura (troškovi nabavke udžbenika i školskog pribora su bili dio izračuna za mjesec august), navode u Savezu Samostalnih Sindikata BIH. U augustu je potrošačka korpa iznosila 3.322,90 KM.

Pavlović smatra da nam je potrebna ozbiljna analiza ekonomske situacije u zemlji, te da bi vlasti na svim nivoima trebale razmisliti o smanjenju nivoa doprinosa na plate na 50 posto, koliko je to bilo u bh. enitetu Republika Srpska do 2010. godine. Na takav način bismo postigli da se plate isplaćuju preko računa, a ne kako je to sada praksa (u privatnom sektoru), dio u gotovini, a dio na račun.

Na ovaj način postići ćemo i povećanje plata, a i poslodavcima će to biti olakšanje u visini nameta koje plaćaju u bruto iznosu. Dodaje da nedostaje i snažnija uloga sindikata u borbi za ostvarivanje prava radnika, te da je osnovni problem nesposobnost sindikata da traži od vlasti da se prilagode realnom životu i situaciji na terenu. Nastavlja da nedostaje i strategija o tome kolike plate trebaju da budu u skladu sa realnom situacijom, te kako sačuvati radnike u zemlji. Kao pozitivan primjer navodi reformu u Crnoj Gori gdje država obezbjeđuje zdravstveno osiguranje, a građani plaćaju penziono osiguranje.

Pavlović zaključuje da je nizak nivo interesa predstavnika vlasti u oba eniteta i na državnom nivou za razvoj privrede, investicije, kreiranje novih radnih mjesta i uopšte za ekonomiju.

Ugovor na neodređeno za prosječnog građanina je karta za dugoročno zaduživanje.

Prema posljednjim raspoloživim podacima za august 2023. godine, ukupni krediti stanovništva kod komercijalnih banaka iznosili su 11,54 milijarde KM, kažu podaci Centralne banke BiH. Ako se uzme posljednji raspoloživi podatak o broju stanovnika na kraju 2022., zaduženost po stanovniku kod banaka u BiH na kraju augusta 2023. godine iznosila je 3.354 KM.

Ukupni krediti stanovništvu koje su plasirale banke na kraju augusta 2023. godine su iznosili 11,54 milijarde KM, a ukupni krediti koje su mikrokreditne organizacije plasirale stanovništvu na kraju marta 2023. godine (posljednji raspoloživi podatak) su iznosili 1,11 milijardi KM. Mikrokreditne organizacije daju kredite pod povoljnijim oklonostima, kamatne stope su mnogo veće, a uslovi odobrenja kredita nisu rigorozni kao u bankama.

NENAMJENSKI KREDITI

Od ukupno plasiranih kredita stanovništvu 11,54 milijarde KM, nenamjenski krediti učestvuju sa 8,44 milijarde KM ili 73,2% dok preostalih 3,10 milijardi KM ili 26,8% čine stambeni krediti, krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, krediti po kreditnim karticama.

Zaključak je da građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju. A time, društvo i svaki pojedinac tone dublje u otplaćivanje dugova, a ne u investicije koje bi im donijele nove izvore prihoda. Uz finansijsku krizu, politička koja se ogleda i u prevelikom administrativnom aparatu, kojeg je teško finansijski održati, a koji ne privređuje, utiče na sveukupni kvalitet života.

(TIP/Izvor: forbes.n1info.ba/Autorica: Gana Forić/Foto: Shutterstock)