Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik DF-a Željko Komšić u Dnevniku D FTV-a izjavio je da je zabrana obilježavanja Dana državnosti u Mrkonjić Gradu pokušaj da se kaže da Bosna i Hercegovina kao država ne postoji.

„Kad takve stvari zabranjujete pravilo je da ih zabranjujete jer se nečega plašite. Možda se Dodik plaši da bi se ljudima u Republici Srpskoj mogao početi sviđati 25. novembar pa želi da im uskrati tu mogućnost. Ovo je jedan pokušaj da se kaže da od te priče – BiH kao država – nema ništa. Da BiH kao država nema nikakvih svojih korijena ni antifašističke tradicije. Pitanje koje možete postaviti i Dodiku koji dolazi iz partizanske porodice – a šta to ima loše u danu koji miriše i podsjeća na antifašizam“, naveo je Komšić.

Na pitanje znači li ova zabrana da politika relaksacije odnosa i kompromisa nije dala rezultate koji su najavljivani, kaže:

„Kako vi možete relaksirati odnose sa politikama koje otvoreno negiraju zemlju ili sa politikama koji hoće dalje da je dijele. Mislim i na SNSD i na HDZ. Da im stalno popuštate kao što to radi Trojka, ako je to kompromis, da to bude kako hoće Dodik i Čović, ja to ne bih zvao kompromisom nego pravljenjem ustupaka“, rekao je on.

Državna vlast

Komentirajući rad Vijeća ministara BiH i parlamenta istakao je da je bilo očekivano da državna vlast u nekom trenutku bude ‘zaključana’.

„Ja sam u onom trenutku kad su ti beskrajni ustupci od strane Trojke išli prema Dodiku i Čoviću, pitao se dokad misle ovako. Doći će u situaciju da sve što urade u smislu ustupaka – zaglavit će se sami. Da nije priče o Ustavnom sudu bilo bi neko drugo pitanje. Sve da naprave ustupak Dodiku na Ustavnom sudu, ili izborom Marina Vukoje HDZ-u pojavit će se sljedeće pitanje -kod Dodika je to državna imovina. Sve one priče pune optimizma koje su širili stranci, Trojka i HDZ – kako je brzo formirano Vijeće ministara – vidjelo se da to ne znači ništa. Kako izvlačite zaključak da je to napredak u političkom životu BiH. Brzina formiranja vlade nije garancija da će stvari ići kako treba. To je urađeno pod jednim strašnim pritiskom, prije svega Amerikanaca, korištena je produžena Schmidtova ruka. Šta su oni željeli postići, ovo vrijeme koje je prošlo od formiranja vlasti pokazuje da to nije bila baš dobra vrijest kako su oni očekivali. BiH se opet zaglavila u istim raspravama i temama izuzev ako neko u Sarajevu hoće da popuštaju Dodiku i Čoviću i da države bude sve manje“.

Komsić je naglasio da ne treba više toliko obraćati pažnju na strance. Odgovor je da mi u Sarajevu znamo šta hoćemo, znamo šta hoće Dodik i HDZ, kaže on.

Šta zamjera Trojki

Kazao je da Trojki najviše zamjera prepuštanje sigurnosnog sektora i finansija Miloradu Dodiku.

„Nisu smjeli sigurnosni aparat u tolikoj mjeri prepustiti Dodiku. Upravu za indirektno oporezivanje – uzdao sam se u to da će Trojka to uzeti, ispostavilo se da je obećanje ludom radovanje. Te stvari su ispustili iz ruku – i ne kontrolišete procese u dva bitna segmenta – sigurnosni sektor i finansije“, ocijenio je on.

Izvještaj o napretku

Kada je riječ o Izvještaju o napretku Evropske komisije, naglašava da ‘objektivno mi nismo uradili ono što se od nas očekuje’.

„Slična situacija je kao i sa kandidatskim statusom. Mi smo taj status dobili zahvaljujući situaciji u Ukrajini. To je tad uspjelo. Ista stvar je sad sa otpočinjanjem pregovora. Imat ćemo priliku na proljeće za popravni. Cijela ta priča oko proširenja EU definitivno se udaljila od priče o standardima i vrijednostima i postala je geopolitička činjenica. I to su možda mala vrata kroz koja se možemo provući bez da ispunimo ono što se od nas traži“.

Kada je riječ o reformama, kaže da ne vidi napredak.

„Nije ništa pokrenuto. Ja bih bio presretan da smo nešto napravili. Na nekim bitnim zakonima nismo napravili pomak. Nadam se da će bar trunka razuma prevladati u strankama koje čine državnu vlast pa će napraviti taj iskorak“, poručio je Komšić.

Dodao je da je prvenstveni cilj politike koja dolazi iz RS-a kada je riječ o euroatlantskim integracijama – NATO zaustaviti potpuno, a kada je riječ o EU – ‘da’ ali pod njihovim uslovima.

„Da BiH uđe u EU, ne čak ni u ovom obliku, nego da se vratimo na kako oni zovu izvorni Dejton. To neće dobiti nikad, takva zemlja kakvu oni zamišljaju nikad neće biti članica EU“, smatra Komšić.

Sastanak s Macronom

Podijelio je i utiske sa sastanka sa francuskim predsjednikom.

„Meni je taj razgovor bio vrlo koristan. Razgovor je bio dosta iskren i potrajao je poprilično. Macron je bio zaista iskren i rekao – ja jesam bio protiv proširenja, ali sam promijenio mišljenje nakon ruske agresije na Ukrajinu. Shvatite da ni mi u Evropi nemamo riješene naše odnose, ali nam je cilj da sve zemlje koje imaju aspiraciju da budu zemlja članica, ipak držimo uz EU. Napokon smo dobili odgovor, sad je jasno kako Francuska gleda na tu priču jer bilo je puno dilema. To nije samo Francuska, to je politika i Njemačke”

Ističe kako priča o navodnom radikalizmu u BiH ima svoje ishodište u susjednim zemljama koje žele da, kako kaže, uplaše Evropu imaginarnim strahom od islamskog radikalizma.

„Sve ja to stavljam u kontekst svega ovoga što se dešava na relaciji Izrael-Gaza“, kazao je.

Stoltenberg govorio o saradnji, a ne o pridruživanju

O susretu sa generalnim sekretarom NATO-a kaže da je Stoltenberg govorio o saradnji, a ne o pridruživanju.

„Rekao je da NATO posvećuje pažnju BiH i Kosovu u ovom trenutku. Kada je riječ o daljem napretku rekao je vi se morate između sebe dogovoriti. Džaba što smo se jednom dogovorili oko toga, što postoje odluke zvaničnih organa, oni očekuju da svi politički akteri jasno kažu da hoće u NATO. To nećemo dobiti, ne samo od SNSD-a, nego ni od HDZ, svako iz svojih razloga to gura“, rekao je Komšić naglasivši da će se saradnja sa NATO-om nastaviti.

Komentirao je i informacije ministra odbrane BiH Zukana Heleza da u RS-u postoje ruski paravojni kampovi za obuku.

„Te informacije su povjerljive i one se ne iznose javno. Ako ih počnete iznositi javno, onda kršite zakon i morate da odgovarate za to. Bez obzira na interes javnosti i medija te se stvari ne iznose jer su povjerljive iz domena sigurnosti“, kategoričan je Komšić.

Rekli su mi da OHR neće nametnuti zakon o državnoj imovini

Stav OHR da je mit da državna imovina pripada isključivo državi ili entitetima je prije svega američki, smatra Komšić.

„To je, ne stav pravnog odjela u OHR, nego prije svega američki stav koji se gura kroz OHR. Ono što su meni rekle pojedine strane diplomate je da OHR neće ići u nametanje tog zakona nego da će se sav njihov angažman završiti pričom o lansiranju nekih principa. O njoj je već odlučivao i Ustavni sud, kako mi da sad uzmemo drugi pristup, prekršit ćemo ono što se zove pravna država“.

Pitanje državne imovine je riješeno jer postoji odluka Ustavnog suda BiH, poručio je Komšić.

Ističe da su izmjene poslovnika Parlamenta FBiH u funkciji pokušaja imenovanja Vukoje.

„Mijenja se poslovnik da bi se moglo doći do komisija koje su neophodne u proceduri za predlaganje kandidata federalnom parlamentu“, rekao je Komšić.

Ima li Četvorke

Na kraju je poručio da od potencijalne koalicije SDA, DF, NES, SBiH nema ništa.

„Ovo su lokalni izbori, ne bih ganjao veliku politiku na lokalnim izborima. Nije problem saradnje i odnosu bloka prema Trojki, ne pada mi napamet da sebi vežem ruke pred lokalne izbore“, rekao je Komšić.

(TIP/Izvor: federalna.ba)