Neretva, u Bosni i Hercegovini, jedna je od najbioraznolikih rijeka na kontinentu – uz njen tok žive medvjedi, vukovi, risovi i mnoge rijetke vrste – ali više od 50 planiranih brana moglo bi trajno transformirati ekosistem, piše u petak britanski The Guardian.

Na dnu klanca, u blizini planinskog mjesta Ulog, u Bosni i Hercegovini, leže blistave tirkizne vode Ljute, pritoke Neretve. U svojim gornjim dijelovima, Neretva je jedna od najočuvanijih rijeka u Evropi i kako se čini, netaknute divljine.

Ali smrtonosne nagazne mine zaostale nakon dvodecenijskog sukoba u zemlji zasipaju njene šumske padine, a divlji psi lutaju stazama. Pregledavajući mapu državnog centra za uklanjanje mina, ekolog Gabriel Singer, profesor na Institutu za ekologiju na Univerzitetu u Insbruku, procjenjuje najsigurniju rutu. Crvene i crne linije koje označavaju gdje se nalaze mine označavaju obje strane Neretve gdje se ona spaja s Ljutom, ostavljajući samo jednu opasno strmu padinu sigurnom za plovidbu.

Penjanje preko brda prožetih minama nije tipičan poduhvat za većinu ekologa, ali Singer i kolega naučnik Kurt Pinter, koji su završili put u junu, vođeni su misijom: spasiti Neretvu. Rijeka, koja teče 225 km od Dinarskih Alpa do Jadranskog mora, znači i opstanak za medvjede, vukove i bezbroj rijetkih vrsta. Spada među najbioraznolikije i netaknute rijeke u Evropi – ali ekolozi kažu da je i među najugroženijim.

Više od 50 brana, uključujući i jednu koja je već u izgradnji, planirano je duž njene dužine i pritoka. Ako se izgradnja dozvoli, naučnici tvrde da brane rizikuju da unište vodeni put, njegove stanovnike i širi ekosistem. Brane radikalno mijenjaju hidromorfologiju – fizičke karakteristike – plovnog puta, zamjenjujući turbulentne riječne dijelove stajaćim vodama. Njihova fragmentacija rijeke može spriječiti migraciju riba i uzrokovati dramatične padove u kretanju sedimenta vitalnog za mrijest ribe. Ovi utjecaji obično oštećuju riječne ekosisteme, uzrokujući gubitke ključnih vodenih vrsta i ekoloških funkcija.

Singer i Pinter bili su među 70 naučnika iz 17 zemalja koji su se ljetos spustili u Ulog na „Neretvansku sedmicu nauke“. Stručnjaci za slijepe miševe, sisare, insekte i gljive prolazili su kroz rijeke i podvodne pećine kako bi ovdje snimili rijetke vrste, skupljajući uzorke eDNK – genetskog materijala koji organizmi izbacuju u okoliš – kako bi ispitali njihov biodiverzitet.

Par, koji je uzeo uzorke u Ljuti, nadao se da će otkriti dokaze za ono što su im rekli lokalni ribari: da je pritoka mrijestilište neuhvatljive pastrmke (Salmo obtusirostris), ugrožene vrste koju ribari izuzetno cijene. Pinter, ekolog i stručnjak za slatku vodu sa Univerziteta prirodnih resursa i prirodnih nauka u Beču, opisuje ribu kao “sveti gral” Neretve. Riječni sistem je jedno od njenih posljednjih uporišta, kaže on. “Postoji samo nekoliko balkanskih rijeka u kojima možete pronaći ovu endemsku vrstu. Gotovo je izumrla.”

Nekoliko kilometara uzvodno od Ljute nalazi se gradilište Ulog, izgradnja  hidroelektrane od 35 megavata, sa branom visokom 53 metra. Pristupni putevi isječeni su kroz planine, a dolina ispod je već ogoljena, sve kako bi se napravio put za rezervoar.

„Budući da je hidroelektrana Ulog tako blizu, to bi svakako uticalo na rasadnike“, kaže Pinter. Mekousta pastrmka se mrijesti u šljunku, a njihova jajašca se ukopavaju u njega, kaže on. Ali budući da brana zadržava sediment, vjerovatno će doći do nedostatka šljunka nizvodno – što bi značilo i manje mrijestilišta.

„Ako postoji manjak šljunka, to će uticati na sposobnost razmnožavanja pastrmki“, kaže Pinter.

Iz Gornje Neretve, Guardian je prikupio niz riječnih uzoraka eDNK, genetskog materijala koji organizmi izbacuju u okoliš, kako bi ispitao njegov biodiverzitet. Nakon što je analiza uzoraka eDNK završena, Guardian je primio e-mail od Pintera: „Karen! Habemus mekousna pastrmka. Sva tri uzorka su pozitivna.” On se nada da će rezultati pomoći da se zaustavi izgradjna osam hidroelektrana planiranih na Ljutoj, a možda čak i zaustavi izgradnju elektrane Ulog.

“Želim pokazati bosanskom narodu da vrsta ima važne rasadnike gore, da je to njihovo blago. Hidroenergija je najstariji izvor obnovljive energije, ali ima jedan od najtežih uticaja na ekosisteme. Trebalo bi da znaju šta će izgubiti.”

Singer kaže da biodiverzitet i klimatska kriza znače da naučnici imaju i veću odgovornost od pukog objavljivanja naučnih radova. „Imamo dug zbog izumiranja vrsta“, kaže on. “Izgubili smo 80% našeg slatkovodnog ekosistema u posljednjih četiri ili pet decenija. Ako gradite brane, gubite vodene vrste, ali i pejzaž koji rijeka hrani, kopneni ekosistem i biodiverzitet šuma.

“Moramo promijeniti modove i razgovarati s javnošću i političkim donosiocima odluka”, kaže on.

Benjamin Barca, šef konzervacije u NatureMetrics, koji je za Guardian analizirao uzorke eDNK iz Gornje Neretve, pronašao je i tragove bukovog martina, divokoze, voluharice, puha, srndaća i žaba. Iako je uzorak bio mali, rezultati su ukazivali na netaknutu rijeku, kaže Barca. “Ako je uporedite, na primjer, sa lokacijama u Velikoj Britaniji, ova je jedinstvenija i raznovrsnija.”

Evropa ima riječni pejzaž sa najviše prepreka na svijetu; broj barijera kao što su brane, procjenjuje se na više od jednog miliona, navedeno je u studiji EU iz 2020. godine. Kumulativno, ove prepreke su među glavnim uzrocima 80% smanjenja biodiverziteta slatke vode i 55% gubitka migratornih populacija riba u evropskim rijekama.

Hidroenergija je činila 37% bosanskohercegovačke proizvodnje električne energije u 2021. Na Balkanu, rijeke koje su među najnetaknutijim ili „skoro potpuno prirodnim“ u Evropi, ugrožene su od 3.300 planiranih hidroelektrana. Graditelji brana kažu da one donose zaposlenje i vrijedan prihod, ali ruralnim područjima gdje, realno, nema mnogo ni jednog ni drugog. Ulog, nekada uspješno mjesto od 400 stanovnika, danas ima samo njih 12.

Glasnogovornik EFT-a, kompanije za trgovinu energijom i ulaganja koja gradi branu Ulog, rekao je u saopštenju da je procjena uticaja na životnu sredinu (EIA) i dozvola “definisala odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se eliminisao ili minimizirao uticaj projekta na životnu sredinu”, ali je odbio dati detalje o tome kako bi takve mjere funkcionirale. “Procjena uticaja na životnu sredinu i tekući redovni monitoring okoliša proteklih godina nisu identificirali mekousnu pastrmku na području projekta HE Ulog”, rekao je.

U izvještaju komiteta Bernske konvencije, međunarodnog sporazuma za zaštitu flore i faune iz 2022. godine, procjena utjecaja na životnu sredniu (EIA) za branu Ulog je identifikovana kao „zastarjela“ sa nedovoljno osnovnih podataka i „nedovoljnim i neizvodljivim“ predloženim mjerama ublažavanja.

Projekat Ulog bi donio zapošljavanje i prihod jednoj od najnerazvijenijih opština u Bosni i Hercegovini, a ulaganje iznosu  90 miliona eura, tvrdi ipak portparol. Shema će rezultirati smanjenjem emisije CO2 ekvivalenta za 87.846 tona godišnje u poređenju sa fosilnim gorivima, rekao je on, što će pomoći ublažavanju klimatske krize. Radomir Sladoje, načelnik općine Kalinovik, priznao je naučnicima okupljenim u Ulogu u junu da je vlast odobrila izgradnju brane, ali i da ime je bila potrebna kompenzacija koju je kompanija nudila.

“Možda je to bilo pogrešno”, rekao je za Guardian u junu, dodajući da ga je nakon davanja odobrenja osvojio argument da bi turizam, uključujući rafting i brdski biciklizam na Gornjoj Neretvi, mogao donijeti prihod ukoliko bi rijeka bila zaštićena . “Sada razmišljam tako da, ako neko dotakne gornji dio Neretve, i ja ću biti protiv.”

Na mjestu u planinama koje gleda na gradilište brane Ulog, u dolini bez drveća, Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha, kaže: “Došli smo nekoliko godina prekasno.” Ali očuvanje netaknutog gornjeg toka i njegovih pritoka i dalje je bitka koju vrijedi boriti, kaže on. Prošle godine su zaštitnici prirode dobili podršku komiteta Bernske konvencije. Članovi odbora preporučili su vlastima u Bosni i Hercegovini da obustavi izgradnju Uloga i ukine hidroelektrane na gornjem dijelu rijeke.

U julu su otkazani ugovori za 15 malih hidroelektrana duž Neretve, pritoke Neretve, što se smatralo pobjedom građana koji su protestovali protiv izgradnje.

Podaci prikupljeni na Sedmici nauke bit će od vitalnog značaja za pravne bitke planirane protiv Ljute i drugih hidroenergetskih projekata, kaže Eichelmann. “Ovo nam daje svojevrsno oružje protiv izgradnje svih brana, uključujući i Ulog. Jednostavno ne možemo dozvoliti uništenje jedne od najraznovrsnijih i najljepših rijeka Evrope.”

(TIP/Izvor: federalna.ba/The Guardian/Foto:  Vladimir Tadić)