Loša proizvodna godina diktira i otkupne cijene, koje su proizvođačima, s obzirom na ulaganja, izuzetno niske i neisplative. Kupcima su, pak, previsoke. Sredine nema, a rana jesen i sezona pripreme zimnice uveliko počinje. Praviti ili kupiti – pitanje je koje se ovih dana najčešće postavlja u gotovo svakom bh. domaćinstvu.

Rana jesen vrijeme je kada se miris pečenih paprika širi u gotovo svakom bh. domaćinstvu. No, priprema zimnice postaje sve unosniji posao. Proizvođačima je sve teže proizvesti, te im je svaka prodajna cijena niska. S druge strane, s obzirom na visinu primanja, potrošačima je sve teže kupiti. Gubi li tradicija bitku pred inflacijom?

„Naspram proizvodnje od prošle godine, cijene ulaznih materijala su 4-5 puta veće, zavisno od kulture. A ove godine, što se tiče poljoprivrednih proizvođača, samo je pokrivanje – ko uspije da pokrije ono što je uložio“, govori Mladen Lazić, proizvođač i vlasnik preduzeća za preradu.

Podigli su, tako, prerađivači i cijene gotovih proizvoda – zimnica u marketima skuplja je za 20%. U tržišnoj trci su i domaći proizvođači koji se pripremom zimnice po staroj recepturi bave u vlastitim domaćinstvima. Prodaja na kućnom pragu sve je izraženija, no i tu je došlo do korekcije cijena, kaže u Udruženju žena iz Janje

„Cijene jesu mijenjane, sve je skuplje od samog starta, od proizvoda poljoprivrednih, preko tegli, do našeg rada“, objašnjava Ramiza Bogaljević.

Dževdana Hamzić dodaje kako je prošle godine cijena šarene salate bila 8 KM, a sad je 10: „Nismo mi išli sa nekom većom razlikom. Somborka paprika prošle je godine bila 2 KM/kg, a ove godine je 4 marke“.

Ništa bolja slika ni na tržnicama. I cijene sirovih proizvoda su se povećale. Ako izračunamo cijene voća, povrća, ali i dodatne sastojke, poput soli, ulja, šećera, konzervansa – cijena osnovne zimnice za četvoročlanu porodicu iznosi skoro polovinu jedne prosječne plate.

Sve je skupo, ističu trgovci – dobra paprika “roga” je 5 maraka, bijela je 3,5 KM, paradajz dobar je 5, krastavac 2,50, krastavčići su 4 marke.

Da “ne pravi onaj ko ima, nego onaj ko je navikao”, potvrdilo se i ovaj put, bar kada je riječ o tradicionalnoj, jesenjoj pripremi zimnice. Cijene i sirovog i gotovog proizvoda su, kažu građani, svakako neprihvatljive – te je priprema zimnice stvar navike i izbora.

„Onaj ko je navikao praviti, on će praviti domaće. Skoro sam gledala u marketima – ajvar nije jeftin. Onaj ajvar među najboljim je 12-13 maraka, nije baš jeftin, a ne može nikad biti kao ovaj domaći“, priča Olenija Trifković, trgovkinja na pijaci.

Mišljenja su podijeljena – dok jedni tvrde da nemaju novca i vremena i da će radije kupiti teglu ili dvije u megamarketima, drugi ne odustaju od pripreme jer smatraju da je zimnica u kućnoj radinosti mnogo ukusnija, ljepša i zdravija. Jedno je sigurno – bilo da odluče da kupe ili da prave zimnicu, bh. građani ove godine će biti u velikom izdatku.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Ivane Đurđević-Bajić/Foot0: Ilustracija)