Umjesto politizacije: Potrebno kvalitetno utrošiti novac od indirektnih poreza

Vlade u Bosni i Hercegovini bi više energije trebale uložiti u način potrošnje sredstava od indirektnih poreza, a manje u način njihovog prikupljanja i raspodjele.

Vlade u Bosni i Hercegovini bi se trebale fokusirati na to kako kvalitetno utrošiti novac od indirektnih poreza, a stručnjacima ostaviti po strani način prikupljanja i raspodjele sredstava među entitetima, rekli su Al Jazeerini sagovornici, nakon što je pitanje podjele novca od indirektnih poreza ponovo izazvalo političku prepirku u ekonomski krhkoj zemlji.

Raspodjela indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini ponekad ide u korist entiteta Federacija BiH, a ponekad u korist entiteta Republika Srpska, što isključivo zavisi od potrošnje i privrednih kretanja unutar entiteta u posmatranom kvartalu.

Medijske komentare o ustupcima vladajućeg tročlanog bloka [Socijaldemokratska partija BiH, Narod i prava, Naša stranka] Republici Srpskoj, a na štetu Federacije BiH izazvala je najava državnog ministara finansija i trezora Bosne i Hercegovine i predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Srđana Amidžića da poravnanje dodjele sredstava iz indirektnih poreza u prvih šest mjeseci ove godine ide u prilog Republici Srpskoj. Taj će bosanskohercegovački entitet prihodovat oko jedan posto ili i oko 7,5 miliona eura više od indirketnih poreza nego su pokazivale prvobitne projekcije.

Međutim, podaci o raspodjeli novca od indirektnih poreza za 2021. i 2022. godinu, kada je na vlasti u zemlja bila koalicija Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), također pokazuju oscilacije u visini isplata indirektnih poreza prema entitetima.

Za Federalno ministarstvo finansija potpuno je uobičajena praksa da raspodjela prihoda od indirektnih poreza nekad ide “u korist Federacije BiH a nekad u korist Republike Srpske”, s obzirom na to da “raspodjela novca od indirektnih poreza između Federacije BiH i Republike Srpske ne predstavlja političko pitanje već se utvrđuje na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji…”, što je propisano Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja.

„Nikad raspodjela u povijesti ljudskog roda nije bila prihvatljiva za sve one koji očekuju nešto od te raspodjele. Sigurno da ima nedostataka [u trenutnom načinu raspodjele indirektnih poreza u BiH], ali u ovom trenutku, u ovakvim političkim okruženjima, je jedino prihvatljiv način“, rekao je Al Jazeeri  Željko Šain, profesor sa Ekonomskog fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Prema Šainu, vlade u Bosni i Hercegovini bi više energije trebale uložiti u način potrošnje sredstva od indirektnih poreza, a manje u način njihovog prikupljanja i raspodjele.

„Činjenica je da Bosna i Hercegovina ima preglomazan državni aparat, koji neracionalno troši dosta finansijskih sredstava, iako bi zemlja mogla funkcionisati bolje sa manjim državnom aparatom“.

Kako se prikupljaju indirektni porezi u BiH?

Osnovana u januaru 2005. godine, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prikuplja indirektne poreze, uključujući porez na dodatnu vrijednost (PDV), carine i akcize.

Uprava indirektne poreze prikuplja putem posrednika, kao što su trgovine.

Prema podacima Uprave, prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini za šest mjeseci 2023. godine iznosili su oko 2,55 milijardi eura i veći su za 151,95 miliona eura ili 6,33 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine kada su iznosili 2 milijarde i 359,6 miliona eura.

Ko plaća indirektne poreze?

Indirektne poreze u Bosni i Hercegovini plaćaju krajnji potrošači, na svaku robu koju kupuju, od hrane u trgovinama do odjeće i drugih roba i usluga.
Jedan od ključnih indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini, PDV, iznosi 17 posto.

Kako se troši novac prikupljen od indirektnih poreza?

Iz indirektnih poreza finansiraju se državne institucije Bosne i Hercegovine, zemlja vraća dug međunarodnim kreditorima i ispunjava druge finansijske obaveze, dok se preostali dio iz prikupljenih indirektnih poreza uplaćuje na račun ministarstava finansija dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, te Distrikta Brčko. Entitetske odnosno vlada Distrikta Brčko prave raspodjelu utroška novca od indirektnih poreza kojeg im uplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje svaki radni dan.

Kako Uprava zna koliko kojem entitetu pripada indirektnih poreza?

Trgovine, trgovački lanci i drugi poslovi subjekti koji su u PDV sistemu prilikom mjesečnog plaćanja PDV-a u državnu kasu imaju obavezu navesti u kojem dijele Bosne i Hercegovine je PDV naplaćen od krajnjeg potrošača; u entitetu Federacija BiH, entitetu Republika Srpska ili Distriktu Brčko.

Na osnovu tih podataka Uprava pravi plan vraćanja indirektnih poreza u entitetske kase i kasu Distrikta Brčko.

Entitetu FBiH pripada najviše novca jer ima najveću potrošnju

Kao najveća administrativna jedinica u zemlji, sa najvećim udjelom u krajnjoj potrošnji Federacija BiH dobiva najveći dio iz indirektnih poreza, u prosjeku nešto više od 60 posto. Republika Srpska dobiva oko 33 posto iz indirektnih poreza, dok Distrikt Brčko dobiva fiksno 3,55 posto od indirektnih poreza.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autori: