Bosna i Hercegovina treba podršku ukoliko je cilj sačuvati mir. Jedna je ovo od poruka Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na Generalnoj skupštini UN-a. Ciljeve prezentovao, a u fokus stavio probleme i izazove s kojima se suočava naša zemlja. Nije štedio ni bh. susjede, ali ni visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini se odvija borba dvije političke struje. S jedne strane podrška demokratskom razvoju, a s druge etničke podjele i urušavanje građanskih principa. Trenutna je to bh. realnost opisana riječima predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića u New Yorku pred brojnim svjetskim zvaničnicima. Prioriteti i problemi brojni. No, u fokusu govora građani i loš životni standard. Ciljevi UN-a odavno su poznati – izgradnja povjerenja i globalne solidarnosti. Na papiru jasni, ali u praksi ih manjka.

“Teško je govoriti o izgradnji povjerenja dok veće zemlje i veliki sistemi kroz migracije preuzimaju stanovništvo manjih zemalja, kada se istovremeno dešava pražnjenje manjih zemalja, a koje za posljedicu ima stvaranje ambijenta u kojem se razvija siromaštvo”, rekao je Komšić.

A globalna solidarnost prema Bosni i Hercegovini nije u minusu samo iz pravca Zapada. Iz perspektive Komšića, manjka je i iz susjednih zemalja, koje ne prestaju s pokušajima podjela. U oštrom tonu nastavlja pa upoređuje premijera Hrvatske Andreja Plenkovića s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

No, rušilačka politika s ciljem podjela u Bosni i Hercegovini naći će se pred zidom otpora.

“Naši susjedi ne mogu između sebe podijeliti Bosnu i Hercegovinu, a da pri tome ne uđu u međusobni sukob. Nećemo dozvoliti podjelu i nestanak države, pod bilo koju cijenu, ma šta ko o tome mislio. Zato smatramo da Ujedinjene nacije, ukoliko žele očuvati mir, moraju dati podršku Bosni i Hercegovini i njenim institucijama”, poručio je Komšić.

S kritikama nastavlja pa ih upućuje i na adresu visokog predstavnika Christiana Schmidta. Njegove poteze ne smatra korisnim za Bosnu i Hercegovinu već rušilačkim, jer vode putem produbljivanja etničkih principa.

“Intervencije visokog predstavnika čin su pravnog nasilja i suspendiranja entitetskog ustava na dvadeset i četiri sata, što je nezapamćen presedan. Nisu otklonile smetnje za normalno funkcionisanje države nego su ojačale nedemokratski etnički princip i produbile diskriminaciju građana u Ustavu i Izbornom zakonu”, istakao je Komšić.

Za problematiku nejednakosti i etničkih podjela lijek leži u brojnim reformama. Dok su godinama na čekanju Bosna i Hercegovina vapi za njima. Komšić ključ rješenja vidi u aktivnom radu na implementaciji Agende 2030 UN-a.

Međutim, dok se čeka na obećani rad, u Bosni i Hercegovini nema implementacije presuda Evropskog suda, a paralelno s tim ne prestaju se nizati napadi na suverenitet države Bosne i Hercegovine.

(TIP/Izvor: federalna.ba)