Najavljeno povećanje plate u FBiH, ekonomista – imam loše vijesti

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pripremila je set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanja u ovom entitetu, ali istovremeno omogućiti i viši standard za građane. To bi se trebalo desiti kroz smanjenje stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi blizu 30%. Istovremeno minimalna plata podigla bi se na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u FBiH.

Koliko će povećanje olakšati već odavno zabrinjavajuću situaciju, građani nisu sigurni. Trgovci kažu kako su im proizvodi jeftiniji od velikih tržnih centara, ali da je kupovna moć stanovništva daleko ispod normalnog standarda.

Nikako na zelenu granu, rekao bi naš narod, dok su ekonomski stručnjaci saglasni da će cijene pratiti svako povećanje plata, tako da će se teško popraviti kvalitet života građana.

“Odmah da vam kažem, imam loše vijesti po tom pitanju, taj nivo života možemo zaboraviti. Nikada plate, koliko god da se dignu i kakve god akcije da naprave, neće moći sustići nivo inflacije. To je i naučno i empirijski dokazano zadnjih 70-80 godina moderne ekonomije. Postoje jasni pokazatelji koji govore o sistemsku osiromašenju srednje klase i nekog srednjeg staleža”, pojašnjava ekonomista Sanel Halilbegović.

A u jednoj od najsiromašnijih zemalja u Evropi minimalnu platu od 1.000 KM primat će gotovo 30.000 radnika s tim što postoji siva zona plaćanja radnika u gotovini, te je teško dobiti tačne podatke o broju onih na minimalcu. Dobra vijest je da će zajamčena plata sada biti zakonom regulirana.

“Praktično, plata će se uvećati samo malo dijelom kao povećani iznos dohotka koji bi trebalo da primaju radnici koji primaju zajamčenu plaću. Ako uzmemo još i inflaciju u obzir znači taj iznos od 1.000 maraka je ta neka vrijednost zajamčene plaće, ali to nije odraz produktivnosti i povećanog dohotka”, ističe profesor Ante Domazet.

Uštede bi se mogle napraviti na primanjima izabranih zvaničnika u zemlji u kojoj 70 posto budžeta odlazi na administrativni aparat, odnosno njihove plate.

“Postoji zakon o platama gdje ne možemo da postignemo saglasnost kada su u pitanju koalicioni partneri i rast budžeta u proteklom periodu je bio vezan za rast plata u državnoj upravi kojih ima 21.000 odnosno preko 21.000 i to je pitanje koje je unutar neke radne grupe, onako kako je krenulo i kako su svi počeli da iznose svoje želje. Nisam optimista, ako te troškove zadržimo na ovom nivou u 2023. ja sam zadovoljan“, kaže Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.

Sit gladnog ne razumije jer je razmjer između najvećih i najmanjih plata veoma veliki. Upravo je to razlog zbog kojeg je siromašan građanin u BiH u još težem položaju od onog koji ima takav status u državama Evropske unije. Rješenje bi bilo povećanje minimalnih plata na nivo potrošačke korpe koja je u avgustu koštala više od 3.300 KM.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Sunčica Lukić)