Demokratija je najbolji oblik vladavine za većinu svjetskog stanovništva, ali mladi mnogo manje od starijih vjeruju da može da odgovori na izazove i krize s kojima se suočavaju, zaključak je istraživanja Fondacije za otvoreno društvo. Prema rezultatima Barometra otvorenog društva, objavljenim  uoči Svjetskog dana demokratije, 15. septembra, 86 odsto ispitanika bi radije živjelo u demokratskom društvu, a 20 odsto vjeruje da autoritarni režimi mogu da pruže građanima šta žele.

Međutim, u grupi ispitanika starosti od 18 do 35 godina, samo 57 odsto smatra da je demokratija poželjnija od bilo kog drugog oblika vladavine, nasuprot 71 odsto ispitanika starijih od 56 godina. Također, 42 odsto mlađih učesnika istraživanja je reklo da podržava vojnu vladavinu, nasuprot 20 odsto starijih.

Više od trećine mladih smatra da je “snažan lider koji se ne zamara parlamentima ili izborima” dobar način upravljanja zemljom. Istraživanje javnog mnijenja o demokratiji i ljudskim pravima sprovedeno je u 30 zemalja širom svijeta, a učestvovalo je više od 36.000 ljudi.

Jedan od nalaza istraživanja je da mladi ljudi širom svijeta imaju najmanje vjere u demokratiju što pokreće pitanje može li demokratija da odgovori na klimatsku krizu, rast nejednakosti i nepovjerenja u političare i druge izazove. Utvrđeno je da 72 odsto ispitanika vjeruje da su ljudska prava “snaga za dobro” u svijetu, a 71 odsto je reklo da “ljudska prava odražavaju vrijednosti u koje vjeruju”.

Ipak, u izvještaju se ističe da demokratija i prava ne ispunjavaju svoj potencijal, imajući u vidu da polovina ispitanika (49 odsto) brine kako da se prehrani.

Klimatske promjene, siromaštvo i nejednakost su, prema rezultatima istraživanja, najvažnija pitanja sa kojima se danas svijet suočava. Kao najveće svjetske neuspjehe ispitanici vide nedovoljnu borbu protiv klimatskih promjena i veliko zaduživanje zemalja u razvoju i žele da bogatije zemlje urade više po tim pitanjima.

Zajmodavci bi, prema mišljenju 84 odsto ispitanika, trebalo da pomognu zemljama koje se bore s dugovima ukidanjem, smanjivanjem ili novim pregovaranjem o uslovima otplate, 75 odsto želi da bogate zemlje povećaju pomoć u inostranstvu, a 71 odsto vjeruje da bi trebalo da siromašnijim zemljama nadoknade ekonomske gubitke zbog klimatskih promjena.

Veliki broj ispitanika klimatske promjene sve više vidi kao lično pitanje, sa 70 odsto onih koji brinu da će uticati na njihov život naredne godine.

Korupcija se smatra najvećim problemom na nacionalnom nivou, a povjerenje u državne i lokalne političare je nisko u većini zemalja u kojima je sprovedeno istraživanje. Najveće povjerenje u domaće lidere je u Kini, gdje čak 76 odsto ispitanika vjeruje da oni rade u najboljem interesu građana.

Više od polovine (58 odsto) učesnika istraživanja je zabrinuto da bi politički neredi u Kini mogli da dovedu do nasilja sljedeće godine. U SAD je taj procenat čak 67 odsto, u Francuskoj 66 odsto, najveći je u Južnoafričkoj Republici i Keniji (79 odsto), a najmanji u Kini (15 odsto) i Rusiji (30 odsto).

Dvije trećine ispitanika želi da vidi bezbjednije i zakonite migrantske rute, ali samo sedam odsto ispitanika je navelo migraciju kao najveću brigu.

Građani većine bogatijih zemalja se slažu da njihove vlade treba da povećaju pomoć, ali nisu toliko entuzijastični u pogledu davanja većeg uticaja siromašnijim zemljama u donošenju odluka. Većina bi radije prihvatila finansijsku pomoć od međunarodnih institucija, a samo 10 odsto bi željelo da ove vlade pozajmljuju od Kine.

Ipak, ispitanici vjeruju da će Kina biti najuticajnija zemlja do 2030, a manje od polovine u svim zemljama, osim Japana, misli da će to imati negativan uticaj.

(TIP/Izvor: Beta/Foto: Ilustracija)