S novom školskom godinom, koja počinje u ponedjeljak 4. rujna, za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj kreće i eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 62 škole, koji uključuje nove predmete, jaču satnicu pojedinih predmeta i pisanje zadaća u školi.

Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) RH, u školskoj godini 2023./2024. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će u srednjim školama biti ukupno oko 145.500 učenika.

Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika, što je manje nego lani kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794 prvašića, te još manje nego prije dvije godine kada ih je bilo blizu 37.000.

Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji je počeo 1. rujna.

U prvi razred srednje škole upisao se ove godine ukupno 39.961 učenik, oko 500 manje u odnosu na prošlu godinu te više nego dvije godine ranije kada ih se upisalo 38.229.

Od ukupno upisanih u prvi razred srednje, 28.341 je upisao strukovne škole, 10.839 gimnazije i 781 umjetničke škole.

Do 29. rujna traje naknadni upisni rok te se neupisani učenici još cijeli rujan mogu upisati na nepopunjena mjesta.

U eksperimentalnom programu 12 tisuća učenika

Od ove školske godine počinje se provoditi eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 62 osnovne škole, a u njega će, prema podacima MZO-a, biti uključeno 12.373 učenika.

Projekt čiji je cilj izjednačavanje mogućnosti obrazovanja za sve učenike i podizanje znanja koje je ispod europskog prosjeka eksperimentalno će se provoditi iduće četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda.

Od 2027., kada se škole izgrade i budu spremne za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole.

Plan je da učenici u odabranim školama provode više vremena tamo, uz jaču satnicu pojedinih predmeta, nove predmete te dodatne aktivnosti, uključujući pisanje školske zadaće.

Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa – programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).

U programima A1 i A2 sudjelovali bi svi učenici i u školi bi, ovisno o rasporedu, učenici razredne nastave boravili do 14 sati, a učenici predmetne nastave prosječno do 14,40 sati. Nakon obavezne nastave za sve učenike slijede aktivnosti izbornih programa za dio učenika.

Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te tehničkog u šestom, uvode se i novi. Tako se kao alternativa vjeronauku od prvog do osmog razreda uvodi predmet Svijet i ja, a učenici od prvog do četvrtog razreda dobit će predmet Praktične vještine.

Od prvog do osmog razreda kao obavezan uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet priroda i društvo u nižim razredima razdvaja se na dva predmeta – Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog razreda.

Iz MZO-a ističu da će se infrastrukturne prilagodbe škola novom načinu izvođenja nastave odvijati u skladu s dinamikom i provođenjem potrebnih radnji pojedinih škola te nabavkom dodatne opreme.

Za to je osigurano više od 18 milijuna eura, u rasponu od 150.000 do 550.000 eura, ovisno o veličini i broju učenika pojedine škole, prenosi Hina.

(TIP/Izvor: Fena/Foto Ilustracija)