Elaborat urađen, komisija raspuštena. Ovako bi se mogao opisati projekat nabavke letjelica za gašenje požara u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Na nabavku letjelica entitet Federacija čeka više od 11 godina.

Isto toliko čeka se i na uspostavljanje posebne zračne protivpožarne jedinice, čije je formiranje bilo predviđeno u okviru tog projekta.

Bez letjelica i posebne požarne jedinice, svake godine na području Hercegovine požari se gase “ručno”, uz pomoć vatrogasaca. Njih je samo tokom prošle godine, prema podacima Uprave civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, bilo oko 2.500.

Uništeni su nisko rastinje i brojni maslinjaci.

“Komplikovane procedure javnih nabavki”, tako razlog kašnjenja nabavke letjelica objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić, koji je bio premijer osam godina, inače kadar Stranke demokratske akcije.

Navodi kako je postojala inicijativa, ali da se do 2021. godine o toj temi nije raspravljalo.

Te godine, kao i 2022. godine u budžetu je bio planiran novac, ali nije raspoređen za njihovu nabavku.

“Ispostavila se ta nabavka složenija i dugo traje. Ti air traktori američki avioni, to je bio jedini proizvođač u toj klasi i za te pare, ima još poljski proizvođač koji još manje košta, ali nosi manje vode”, naglašava Novalić, te dodaje kako je i u budžetu za 2023. planiran novac za nabavku letjelica.

Međutim, u martu ove godine na sjednici Zastupničkog doba Parlamenta Federacije BiH, amandmanima nove vladajuće koalicije povučen je iz budžeta.

Radi se o 30 miliona maraka, odnosno 15 miliona eura.

Novalić je kazao i da je projektom nabavke letjelica bila previđena kupovina tri aviona – air traktora za gašenje požara, te dva helikoptera koji mogu nositi i do dvije tone vode.

Inače, najviše požara u entitetu Federacija BiH se dešava tokom ljeta na jugu zemlje.

Šire područje grada Mostara i Konjica bili su najpogođeniji požarima prošle godine.

ZBOG ČEGA NISU NABAVLJENE LETJELICE?​​

Radna grupa za nabavku i najam letjelica, ali i uspostavljanje specijalne jedinice FBiH za gašenje požara, formirana je krajem maja prošle godine.

Elaborat koji je ta radna grupa pripremila završen je malo prije Općih izbora u BiH koji su održani u oktobru 2022. godine.

Uvid u elaborat od nadležnih na zahtjev RSE nismo dobili.

Izvor Radija Slobodna Evropa koji je želio ostati anoniman (identitet poznat redakciji RSE) kaže da je elaborat sadržavao sve potrebne detalje, od rekonstrukcije hangara, angažovanje pilotskog kadra, pa do nabavke letjelica.

Elaboratom radne grupe bilo je predviđeno angažovanje i obučavanje ukupno deset pilota.

“Najveći izazov u tom dijelu bio je letački i zrakoplovno tehnički sastav. Mi nemamo dovoljno slobodnih pilota, većina pilota sa potrebnim dozvolama su već u radnom odnosu, oko 99%”, kaže izvor RSE.

Dodaje i da se na radnoj grupi polemisalo i o tome kako adekvatno platiti pilote.

“Minimalna plata je bila problem, pilot je trebao dobijati oko 1.500 maraka (75 eura). Ne znam koji bi pilot na to pristao. Civilne firme plaćaju oko 8.000 maraka (4.000 eura). Evropska unija ima sve kvalifikovane pilote”, kaže RSE-ov izvor.

Tim elaboratom bilo je predviđeno da se zračna jedinica zove Agencija za spašavanje Federacije BiH, čije sjedište je trebalo biti u Sarajevu i Mostaru, u okviru njihovih aerodroma.

Izvor Radija Slobodna Evropa dodaje i da je cijeli projekat nabavke letjelica i uspostavljanja jedinice bio u završnoj fazi, ali da ga je obustavila prethodna vlada Federacije.

Istovremeno, bivši predsjednik radne grupe Marin Raspudić pojašnjava da je ta radna grupa, nakon što je završila posao, precizirajući šta je potrebno za uspostavljanje posebne jedinice u Federaciji, rasformirana i više ne postoji.

“Na tom izlaganju u Vladi FBiH mi smo rekli u kom pravcu treba ići da se treba odmah formirati ta jedinica, imenovati direktor i dati im sva ovlaštenja, krenuti u proces nabave i edukacije, nama treba dvije godine za edukaciju pilota. I onda je Vlada Federacije odlučila da nam se zahvali na saradnji“, kaže za Raspudić.

Iz Federalne uprave civilne zaštite za RSE nisu odgovorili na upit o nabavci letjelica, broju pilota u Federaciji, te uspostavljanju zračne jedinice u ovom entitetu.

Bosna i Hercegovina za gašenje požara ima obučenih 20 pilota Oružnih snaga, a entitet Federacija nema niti jednog pilota.

U HNK POKRIVENOST POŽARIMA 60 POSTO​

Pored procedure za nabavku letjelica za gašenje požara u Federaciji BiH, Eugen Ćubela, direktor Civilne zaštite Hercegovačko- neretvanskog kantona za RSE kaže kako je prije šest godina na nivou kantona bila pokrenuta ista procedura.

Tražena je nabavka dvije letjelice koje bi bile stacionarane na aerodromu u Mostaru.

“I kada se predočilo da nabavka jedne letjelice košta šest i po miliona maraka 2017. godine, pokušali smo sa viših nivoa vlasti osigurati novac i tada je to stalo”, naglašava Ćubela, te dodaje kako bi te letjelice bile spas za HNK, jer 60 posto požara je u ovom

Osim što nemaju letjelice za gašenje požara, Uprava Civilne zaštite HNK ima problema i sa nedostatkom osoblja.

NI LETJELICA, NI PILOTA​

Bosna i Hercegovina za gašenje požara ima obučenih 20 pilota Oružanih snaga. Ti piloti nisu obučeni samo za gašenje požara, već i za sve ostale zadatke iz službe za spašavanje.

Entitet Federacija nema niti jednog pilota obučenog za gašenje požara, dok entitet Republika Srpska nema problema sa pilotima već sa obnavljanjem kadra.

Oružane snage BiH u svom sastavu imaju oko deset helikoptera.

Za razliku od Federacije BiH, entitet Republika Srpska ima helikopterski servis, a u ovoj godini planiraju nabavku još jednog helikoptera.

“Trenutno ima tri helikoptera koja su opremljena za gašenje požara i dva mobilna rezervoara od 36 tona, i oni se koriste u akcijama za gašenje požara”, ističe za RSE Milan Novitović, direktor Republičke civilne zaštite.

U slučaju većeg angažmana helikoptera, Novitović kaže da im je Republika Srbija na raspolaganje stavila dva helikoptera.

Novitović dodaje i kako njihove potrebe na terenu trenutno zadovoljavaju jedino helikopteri, a da su air traktori i kanaderi najpogodniji za Hrvatsku i Crnu Goru.

“Za kanadere vam treba izuzetno vodena površina na kojim možete puniti vodu i veliki interval između jednog i drugog gašenja je minimum pola sata, ako uzmete da je to pet tona svako vedro koje mi koristimo, na helikopteru je od 980 do 1.200 litara i helikopter daleko brže i bolje izbaci vodu”, ističe Novitović.

Inače, interval za gašenje požara je od četiri do šest minuta.

Bosna i Hercegovina je prošle godine potpisala Sporazum o pristupanju BiH Mehanizmu civilne zaštite Evropske unije.

Ovim sporazumom će država lakše moći zatražiti pomoć zemalja članica EU u slučaju prirodnih katastrofa, poput poplava ili požara, kao i direktno aplicirati za projekte Evropske Unije.

Omogućeno joj je i da se proširi saradnja s članicama kada je riječ o osposobljavanju i obuci.

(TIP/Izvor: Radio Slobodna Evropa/Foto: Ilustracija)