Majka osmogodišnje djevojčice iz Mostara ispričala je za N1 kako je njena kćerka prošle godine bila žrtva seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja i to od svog očuha sa kojim je živjela. Kazne koje počinioci dobiju jako su male. Da li će se one urediti novim krivičnim zakonom, te kada će Federacije Bosne i Hercegovine konačno dobiti registar pedofila, pitanja su sa kojima su se političari u ovoj državi trebali davno pozabaviti. Konkretno, bh. entitet Federacija BiH je jedini u regiji koji nema registar pedofila.

Djevojčica sve ispričala nani

“Sve se dešavalo samo u nekoliko dana nakon što je moja djevojčica proslavila sedmi rođendan. Djetetu je gurao spolni organ u usta. Povratila je u wc-u. Nalazi su pozitivni, prenio joj je neke gljivice na usta. Gurao joj je usta… Gurao joj je dole… A tada, ja sam mu sina rađala, u bolnici bila. Otrovala se. Bila sam najteži pacijent u bolnici“,  kroz suze će majka (op. a. ime poznato redakciji).

Djevojčici je prijetio ako kaže nekome da će joj ubiti majku. Nije to više nevina duša mogla izdržati i jedan dan, nani je sve ispričala.

“Kad sam se vratila kući, zatekla sam majku u šoku. On je bio na poslu. S nožem sam od kuće krenula prema njegovom poslu. Sami dragi Bog me skrenuo u MUP da to prijavim”, priča naša sugovornica.

Dijete su tada odveli doktoru, dodaje majka, i čim je doktor potvrdio o čemu se radi, patrola je došla i uhapsila ga.

“Tako je otišao u pritvor. Priznanjem je dobio umanjenu kaznu. Trebao je dobiti puno više. Nemam snage da se žalim na malu kaznu. Finansijski, to moram sama sve, a ja to ne mogu izdržati. Imam pravo i na ostvarivanje imovinsko-pravne odštete, ali ni to ne mogu. Kakve pare, da mi dijete to ponovo sve prolazi, da ga ponovo vještače i ispituju, ne bih to mogla podnijeti”, priča majka kroz suze.

Dijete danas, kaže majka, crta užasne crteže. Prolazeći vještačenje, koje je trajalo šest sati u Psihijatrijskoj bolnici Jagomir, ističe majka, doktori su ostali šokirani.

“Za njega su rekli da ima savršen profil pedofila. Bio je savršen muž, sa djecom se igrao i radio. Oboje smo radili, imali normalan život. Bio je omiljen u društvu. Jednostavno, savršen profil pedofila. On je sa time prikrivao ono što radi”, naglašava očajna majka.

Sistem djetetu (ne)pruža zaštitu

Kako uopšte prepoznati pedofila, da li se se on liječiti, kako se zaštiti od takvih, pitanja su koja smo postavili psihologinji Aneli Hasanagić.

“Inače sam sklona uvijek da kažem da i žrtvi i nasilniku treba pomoć, u ovom slučaju i djetetu i pedofilu. Često se pedofili teško prepoznaju i detektuju što je sasvim razumljivo, (ne i opravdano). Liječenje pedofila zavisi od jako puno faktora kao i svako drugo liječenje. Često zna biti otežano, jer osoba ne priznaje da ima problem, zavisi i od same podrške okoline, etiologije problema i sl. Takvim osobama je definitivno potrebna adekvatna pomoć i podrška, a ne odbacivanje od društva. Sasvim je uredu očekivati da tim osobama bude ‘zabranjen’ pristup djeci, obavljanje pojedinih profesija koje podrazumijevaju rad sa djecom, ali ipak zahtijevaju human pristup u smislu resocijalizacije uz spomenuta ograničenja”, naglašava psihologinja Hasanagić.

Kao da sve kroz šta je majka djeteta prošla nije bilo dovoljno, nego danas, kaže ona, njegova braća je dodatno vrijeđaju.

“Tako ‘profesionalno’ me maltretiraju, da ja to ne mogu prijaviti policiji, niti dokazati. Maltretiraju me verbalno i psihički. Ja sam u njihovom gradu. Šalju mi socijalno i hoće da mi uzme djecu (op. a. dvije djevojčice i jednog dječaka). Žele da me proglase neuračunljivom majkom, jer sam ja u ovakvom stanju, a ovakvom stanju sam, jer sam ranije imala normalan život, a sada ga nemam”, kaže majka.

Dijete danas razmišlja, dodaje, kao da ima 18 godina, a ne osam. Ima samo jednu želju.

“Kad je pitaju, šta želi da joj se kupi, ona kaže – želi sve da zaboravi. Za godinu i po, on je napolju. Zar dijete i ovo što mu se desilo, vrijedi tri godine? Je li ovo normalna država? Kako ću ja živjeti sada ovdje, da mi ga dijete za godinu i po sretne? I da može dijete viđati… Neću i ne može! Uništio je život i djeci i meni”, očajno će majka.

Nakon užasavajućeg događaja, dva puta je dobila finansijsku pomoć. Jednom 500 KM od gradonačelnika Mostara Marija Kordića i isto toliko od socijalnog.

“To sam dobila prvi mjesec i nikada više niko nije pitao za nas. Ne biste vjerovali, ja nemam pravo ni na dječiji doplatak. U HNŽ-u ništa nije uređeno kako treba”, govori majka. Podsjetimo, tek u maju ove godine Vlada HNK-a je usvojila Nacrt i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj potpori porodici s djecom.

Sigurne kuće su nekim ženama jedina i posljednja opcija da sačuvaju život od nasilja, no ova majka kaže, to ne dolazi u obzir.

“Ne želim to svome djetetu. Radit ću, boriti se i krvavo zaraditi. Ja ne želim dopustiti da mi dijete odrasta u socijalnoj ustanovi kao socijalni slučaj. Ja sam radila i prije i borit ću se i sada. Neću da mi dijete odrasta tamo, hoću da odrasta normalno, nije zaslužila ovo. Pametna je, želi ići u školu, učiti, voli balet”, ističe majka.

Najveću traumu dijete je dobilo, kaže majka, kada je osoba koja je zlostavljala prijetila time da ako ikome kaže ubit će joj mamu.

“Ako je budem vodila na psihoterapije, rekao mi je doktor, konstantno će se podsjećati na to i sa 14 godina, kada bude shvatala šta su seksualni odnosi, dobit će ogromnu traumu. I bolje je, kaže, da se bavi nekim aktivnosti, škola, sport i druge stvari koje će je zaokupirati. Također, kako bi se dijete što brže i bolje oporavilo, rekao je da se maknemo odavde”, govori majka.

Ljudi zbog sramote šute

Psihologinja Anela Hasanagić za N1 kaže da je seksualno zlostavljanje u tako ranoj dobi, najteži oblik traume i zahtjeva veoma intenzivan rad na detraumatizaciji djeteta. Često se moraju uključiti eksperti iz različitih oblasti i koristiti različiti pristupi u detraumatizaciji.

“Iz ličnog iskustva sa jednom klijenticom mogu reći da se najteži simptomi pojavljuju tek u adolescenciji, iako je traumatsko iskustvo imala u predškolskom i ranoj školskoj dobi. Hoću reći da je tretman ponekad i izuzetno dugotrajan i zahtijeva multidisciplinarni pristup”, naglašava psihologinja Hasanagić.

Majka iz Mostara dodaje da je skoro bio još jedan slučaj pedofilije u Mostaru, ali da to niko nije objavio.

“Ovdje ljudi šute od stida. Ja se ne stidim. Hoću da svaki pedofil bude raskrinkan u ovoj državi, pa i ovaj kojem sam djecu rodila. Ovdje se majke pedofilima vraćaju, i to je žalosno i strašno”, kroz plač će majka.

Kaže, dijete joj često govori “smiri se mama, prošlo je”. Daje joj snagu da nastavi dalje ovu borbu.

“I čitav život ću se boriti i pomoći svim ljudima koji se nađu u ovoj situaciju. Sada sam sama sa sobom, nemoćna, ali bit ću jednog dana dobro, govoriti glasno i bez suza, ali šutiti kao druge majke od sramote ne mogu, ja se ne stidim”, ističe naša sugovornica.

Nažalost, sistem veoma često nije naklonjen djetetu. No, psihologinja Hasanagić ističe, prijaviti nasilje bilo koje vrste nije lagan proces i to je definitivno na čemu bi se trebalo poraditi.

“Često se žrtva plaši reći da je zlostavljana, jer proces dokazivanja zna biti mukotrpan. Osim što žrtva mora po ko zna koliko puta proći kroz prepričavanje traumatskih iskustava, što je izuzetno bolno, često i odnos službenika koji uzimaju izjave nije naklonjen žrtvi, nego se žrtva često osjeća krivom. U principu sistem sve i jedne zemlje je sličan kad je ovo u pitanju”, ističe psihologinja.

Federacija BiH još uvijek nema registar pedofila

Onda bi barem mogli poraditi na tome da bh. entitet Federacija BiH dobije registar osuđenih pedofila. Takav registar postoji u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj, gdje je Zakon o registru pedofila usvojen 2018. godine.

U utorak se na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH našao prijedlog Lane Prlić i Anera Žuljevića o Posebnom registru pedofila na području FBiH. Sjednica je prekinuta prije nego se zakon razmatrao, iako je dobio gotovo jednoglasnu podršku da bude na dnevnom redu.

Prlić je za N1 rekla da je zakon o registru pedofila kroz amandmane usuglašen sa federalnim ministrom pravde Vedranom Škobićem, a sve kako bi se usuglasilo sa Ustavom i drugim zakonima.

Podsjetimo, Registar pedofila je upućen 2019. godine, a ranije je prošao nacrt i javnu raspravu u oba doma. Prlić je izrazila nadu da će ovaj zakon stupiti što prije.

“U školama, da smo barem sigurni i na vannastavnim aktivnostima, da nemamo presuđene pedofile, jer najbitnija stvar ovog zakona je što nalaže svim institucijama koje direktno i indirektno rade sa djecom i omladinama, da pri zapošljavanju svog kadra moraju se obratiti Federalnoj upravi policije sa listom kandidata koji su se prijavili na taj konkurs i ukoliko se neko od tih kandidata nalazi u registru pedofila, ta osoba ne može da bude zaposlena koja radi sa djecom”, istaknula je Prlić.

Bitno je istaći da će taj registar biti tajan i samo na zahtjev će se moći dobiti određeni podaci uz određene uslove.

“Inače, kad bi bio javan, mi bismo tada kršili i druge zakone koji govore da se osoba ne može dva puta kažnjavati. Ovim bi osigurali da uposlenici škola, vannastavnih aktivnosti, omladinskih centara, tu su i nevladine i vladine organizacije, svi koji se bave djecom i omladinom, da ne mogu imati zaposlenu osobu koja se nalazi u registru pedofila”, rekla je Prlić.

Kako BiH kažnjava pedofile?

Registar pedofila je, dodaje dalje Prilić, je nešto što je naša međunarodna obaveza. Upravo zato što se počinioci takvih kaznenih djela u velikom procentu vraćaju, odnosno ponavljaju ta djela nakon odslužene kazne zatvora.

“Male kazne zatvora za pedofile treba urediti novim krivičnim zakonom. Vjerujem da će biti novi krivični zakon. Republika Srpska je donijela novi krivični zakon, i Federaciju BiH čeka novi krivični zakon da se uskladi sa Istanbulskom i Lanserotovom konvencijom, gdje su najviše naglašena zaštita i žena i djece. To je nešto što nas definitivno čeka u budućnosti”, naglasila je Prlić.

Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH za snimanje pornografskog sadržaja djeteta ili maloljetnika osoba može biti kažnjena kaznom zatvora od jedne do pet godina. Kada su u pitanju bludne radnje prema djetetu ili maloljetniku kazne su od šest mjeseci do pet godina. Onaj koji pred djetetom ili maloljetnikom čini radnje „zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote“, ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrši takve radnje, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Registar pedofila u RS nije javan, a evidenciju o njima vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova tog bh. entiteta.

U Krivičnom zakonu RS iskorišćavanje djece i maloljetnih osoba za pornografiju kažnjava se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Posjedovanje, distribucija i slične radnje u vezi s dječijom pornografijom kažnjivo je zatvorom do tri godine.

Ko izvrši obljubu sa djetetom ili maloljetnom osobom kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/Canva)