Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini u kojem je upozorio na kompliciran i nesiguran sistem koji otežava investitorima nova ulaganja, posebno u entitetu Republka Srpska.

Izvještaj je objavljen nedugo nakon što je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar pred Pododborom komiteta za vanjske poslove poručio da SAD s EBRD-om, MMF-om i EU rade na tome da zaustave novac onima koji rade protiv interesa Bosne i Hercegovine.

U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim uticajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

– Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regionu (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose. Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 državnih preduzeća i napuhan javni sektor vrše veili pritisak na privatni sektor – navodi se u izvještaju.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture u BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore.

Dalje se navodi da je nakon općih izbora u oktobru 2022. godine, vlada na državnom i entitetskom nivou Republike Srpske (RS) formirana u rekordnom roku, te da se Federacija BiH i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.

Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili održe kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.

BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine u potezu koji je naširoko prepoznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

U izvještaju je posebno naglašeno da potezi entiteta Republika Srpska da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će RS odvojiti od BiH također su povećali tenzije.

– Ovi potezi, u kombinaciji sa naporima RS-a da se formiraju paralelne institucije na entitetskom nivou, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS-a, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja.

Investitori bi trebalo da sprovedu adekvatnu analizu i savjetovanje prije ulaganja. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa sub-nacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonita i/ili neustavna rješenja. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika za BiH – navodi se.

U izvještaju se govori o problemu korupcije, kao i o listi sankcioniranih osoba iz BiH.

State Department je naveo da ekonomija BiH se u potpunosti oporavila od pandemije Covid-19, ali i dalje bilježi nizak nivo ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regionu.

Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024.

Privreda BiH nije iskusila značajnije direktne efekte ruske agresije na Ukrajinu, ali su izgledi za njen ekonomski oporavak otežani zbog pogoršanja eksternog okruženja, povišene inflacije i strožih uslova komercijalnog finansiranja.

Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 posto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije. Očekivano usporavanje privrede u 2023. godini na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko vezana za evropske lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne i usluge.

BiH također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore.

Bosna i Hercegovina također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore, navodi se, između ostalog, u izvještaju State Departmenta o investicijskoj klimi u BiH.

(TIP/Izvor: Fena)