DPC analiza: Schmidt – tragičan nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH imenovao je jučer novu entitetsku Vladu gotovo seda mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora, a omogućila je to odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Potez njemačkog diplomate naišao je na osudu, očekivano političkih stranaka koje se nisu našle u vladajućoj većini, ali i nekih stranih diplomata i analitičara. Kritiku upućuju, između ostalog i Europskoj uniji, kazavši kako su institucije EU “ironično djelovale protiv svoje dugotrajne dogme o “vlasništvu”, inzistirajući na tome da BiH ne može napredovati na svom putu integracije u EU dok OHR nastavlja koristiti svoje izvršne ovlasti”.

Democratization Policy Council, neprofitna organizacija sa sjedištima u Berlinu i Washingtonu, čiji predstavnici i osnivači su poznavatelji prilika u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini, upozoravaju na posljedice ove ali i prethodnih Schmidtovih odluka.

“Na ovaj način Zapad riskira ne samo daljnje otuđivanje i kažnjavanje prodemokratskih, multietničkih građana BiH, već i jačanje i radikalizaciju bošnjačkog etnonacionalizma. To je već vidljivo – i bilo je predvidljivo i predviđeno”, kažu iz DPC-a.

Autori analize koja je objavljena dan nakon imenovanja nove Vlade Federacije BiH navode kako su “ružne scene u Parlamentu i izvan njega, te sredstva (novac, prijetnje, ministarska mjesta) kojima su oba parlamentrna kluba, (sadašnja) vladajuća koalicija i opozicija, posljednjih mjeseci pokušavali okupiti/spriječiti parlamentarnu većinu su živopisna demonstracija prljavog političkog posla u koji su Schmidt i njegovi zapadni saveznici dopustili da budu uvučeni.”

Podsjećaju na intervenciju Christiana Schmidta, inače njemačkog diplomate, koju je objavio na izbornu noć, 2. oktobra, koja je također izazvala val reakcija.

Kako ističu iz DPC-a, BiH je još u oktobru bila suočena s prijetnjom HDZ-a da će blokirati postizborno formiranje vlasti ako se ne ispune stranački zahtjevi za daljnjom etnonacionalističkom transformacijom izbornog sistema – odnosno optimizacijom oligarhije.

Ove su prijetnje proizašle iz neuspješnih pregovora o “reformi izbornog zakona” koje su vodili EU i SAD 2021.-22., u kojima su, kako se naglašava, “zapadni pregovarači signalizirali djelomičnu otvorenost HDZ-ovim zahtjevima”.

U intervenciji koja je izvršena, kako smatraju u DPC-u, “pod pritiskom Sjedinjenih Država, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva i bez pristanka EU”, Schmidt je uklonio alate za blokadu HDZ-a, ali djelomično popustivši HDZ-ovim etnonacionalističkim zahtjevima.

“Ovo je dodatno ojačalo stranačku kontrolu nad hrvatskim biračkim tijelom i imenovanjem predsjednika i Vlade FBiH. Međutim, Schmidt i njegovi pomagači nisu uspjeli postići svoj neposredni proklamirani cilj, jer, kako je upozorio DPC, ‘u bh. oligarhijskom sistemu podjele vlasti, nijedna institucionalna regulativa nema moć suprotstaviti se namjernom političkom opstrukcionizmu’,” navodi se u analizi.

Također, navodi se, ta intervencija je glavnu bošnjačku stranku, SDA – čiji je lider, Bakir Izetbegović izgubio mjesto u Predsjedništvu BiH, “gurnula uza zid”.

U isto vrijeme, dodaje se, potez je doživio bumerang: “nenamjerno je dao SDA sredstvo za blokiranje imenovanja nove vlade na čelu sa većinom koju čine HDZ-Trojka/Osmorka”.

Iz DPC-a ističu kako se u zadnjoj odluci, od 27. aprila, Schmidt pozabavio tim problemom koji je sam sebi izazvao, vezujući rješenje za koaliciju HDZ-Trojka uklanjanjem blokade SDA i zaobilaženjem crvenih linija koje su koalicijske stranake deklarirale na Schmidtovu intervenciju.

Dodaje se i kako je HDZ , nakon osiguranja vlasti 2. oktobra, izbjegao daljnje promjene Ustava FBiH, a Trojka je bila protiv ad hoc promjena. Tako je Schmidt kombinirao jednokratni amandman za rješavanje formiranja vlade s dugotrajnom intervencijom u Ustav FBiH.

“U svojoj jednokratnoj intervenciji, Schmidt je suspendirao ustavom zagarantirano glasanje bošnjačkog potpredsjednika FBiH, člana SDA Refika Lende o imenovanju vlade, oslobodivši tako put za jučerašnje izglasavanje nove vladajuće koalicije. U svom trajnom ustavnom zahvatu u proceduru formiranja vlasti, od sljedećih izbora 2026. godine i nakon toga, Schmidt je vezao pravo veta (potpredsjednika) FBiH za podršku od 3/5 u njihovom etničkom klubu u Domu naroda”, pojašnjavaju autori analize.

Smatraju kako je ova brojka “jasno vezana za računicu da će HDZ, sa svojom hegemonističkom pozicijom među hrvatskim biračkim tijelom koja je već dodatno ojačana prvobitnom intervencijom od 2. oktobra, u budućnosti dostići taj prag, dok SDA, suočena s većim odljevom opozicionih stranaka, raznih varijacija, možda i neće”.

“Utjecaj i optika dviju Schmidtovih intervencija neizbježno prenose de facto prohrvatsku i antibošnjačku etničku pristranost: Prvo, dok su on i njegovi zapadnjački partneri reagirali na HDZ-ovu prijetnju blokadom s popuštanjem, oni su na blokadu SDA reagirali političkim otporom, satanizirajući tu stranku zbog istih (etnonacionalističkih, korupcijskih) karakteristika koje dijeli s drugim vodećim etničkim strankama”, upozoravaju iz DPC-a.

Drugo, nastavljaju, za razliku od dosadašnjih postupaka OHR-a kada je HDZ blokirao formiranje vlasti, u slučaju SDA je reagirao suspendiranjem prava veta predstavniku jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjacima) u entitetskom Predsjedništvu.

I, treće, birači koji ne žive na većinskim hrvatskim (i srpskim) područjima de facto su kažnjeni zbog većeg političkog pluralizma, odnosno slabije političke dominacije vodeće etničke stranke prisutne u tom dijelu BiH.

“To će potaknuti etnokratsku homogenizaciju – a time i opasnost od daljnje de facto – a možda i de jure – podjele. I kao što je DPC upozoravao od svog osnivanja, to se nikako ne bi moglo postići bez značajnog nasilja. Na ovaj način Zapad riskira ne samo daljnje otuđivanje i kažnjavanje prodemokratskih, multietničkih građana BiH, već i jačanje i radikalizaciju bošnjačkog etnonacionalizma. To je već vidljivo – i bilo je predvidljivo i predviđeno”.

Svojim nastupom od 2. oktobra, visoki predstavnik i njegovi zapadni partneri po prvi su put u poslijeratnoj eri snažno intervenirali u politički sistem i umiješali se u izgradnju koalicija, a da ta politika nije utemeljena ni u jednom demokratskom reformskom programu, a kamoli u bilo kakvom ozbiljnom strateškom promišljanju o putu naprijed u trenutnom regionalnom i globalnom kontekstu, navodi se u analizi, uz komentar kako je očigledno da žele smiriti situaciju. Zasad.

Osvrnuli su se i na ulogu i poziciju Europske unije, ali i Njemačke, ustvrdivši kako ni jedni ni drugi ne mogu izbjeći svoju političku odgovornost.

“Dajući prešutnu podršku visokom predstavniku, institucije EU su ironično djelovale protiv svoje dugotrajne dogme o “vlasništvu”, inzistirajući na tome da BiH ne može napredovati na svom putu integracije u EU dok OHR nastavlja koristiti svoje izvršne ovlasti. EU je darovala deklarativni napredak u procesu integracije u EU, od parafiranja SSP-a 2007. nadalje, u nadi da će to postati stvarnost u budućnosti. Ovoga puta, nakon što su državnu koaliciju već proglasili reformskom vladom, žele proglasiti potencijalni budući napredak, legitimizirajući post hoc dodjelu kandidatskog statusa BiH u decembru 2022., uprkos tome što zemlja nije ispunila reformske uslove”, ističe se.

Navode i kako bez vlade FBiH ne može biti prividnih znakova napretka – uključujući sastanke na visokoj razini između državne i entitetskih vlada i zvaničnika EU zakazanih za sljedeći mjesec, a da je to predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen neophodno prije posjete BiH u oktobru 2023.

“Ni zemlje članice EU ne mogu izbjeći svoju političku odgovornost, posebno Njemačka. Berlin je nemoguće vidjeti bilo gdje od 2. oktobra, iako je njemački visoki predstavnik djelovao protiv deklariranih političkih načela svoje vlade. Što se tiče BiH, njemačka vlada se zapravo predala SAD-u, Europskoj komisiji i Službi za vanjske poslove EU, a Schmidt – kao tragičan nastavak bh. nepolitike bivše kancelarke Merkel. Da je Merkel ozbiljno mislila na BiH i regiju, Schmidt nikada ne bi bio nominiran”, zaključuju autori teksta.

(TIP/Izvor: N1)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.