Sumorne prognoze za globalnu ekonomiju – sve dublje siromaštvo i sve veće bogatstvo

Svjetska ekonomija doživjet će jedan od najslabijih perioda rasta u posljednjih nekoliko desetljeća, upozoravaju iz Međunarodnog monetarnog fonda. Rast će, kažu, biti manji od tri posto ove godine i takav će ostati narednih pet godina. Borba protiv inflacije, koja guši svijet, treba ostati prioritet, navode iz MMF-a, ali i izražavaju zabrinutost zbog stanja javnih finansija u većini zemalja. Javni dug je pod dejstvom pandemije koronavirusa, a potom i posljedica ruske invazije na Ukrajinu, porastao skoro svuda u svijetu.

U Vašingtonu proljetno zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Prognoze za svjetsku ekonomiju, nimalo vedre. Očekuje se slabašan ekonomski rast u idućih nekoliko godina, jedan od najslabijih u posljednjih nekoliko desetljeća. Za polovinu ovogodišnjeg rasta bit će, poruka je iz Vašingtona, zaslužne Indija i Kina.

“Počet ću sa trenutnim ekonomskim okruženjem. U 2021. smo imali snažan oporavak. Tome je uslijedio veliki šok ruske invazije na Ukrajinu i njenih dalekosežnih posljedica. Globalni rast u 2022. skoro je prepolovljen, sa 6,1% na 3,4%. Takav usporen rast nastavlja se i ove godine uprkos neočekivano otpornim tržištima rada i snažnoj potrošačkoj potražnji. Uprkos poboljšanju stanja u Kini, očekujemo da će svjetska ekonomija porasti za manje od 3% ove godine”, navela je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.

Rast je i dalje povijesno slab i bit će povijesno slab i na srednji rok, kaže direktorica MMF-a te upozorava da aktivnost usporava u 90 posto industrijskih zemalja, što vrijedi i za eurozonu gdje će kamatne stope pritisnuti potražnju. Stroga monetarna politika centralnih banaka je za pahvalu, ocjenjuju iz MMF-a, te poručuju da ustraju i nastave borbu protiv visoke inflacije.

“Oporavak kojem se toliko nadamo, robustan oporavak, još nam pomalo izmiče dohvatu. Zašto? Zato što imamo značajan problem sa inflacijom. To znači da centralne banke održavaju visoke kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, a to je prepreka za obnovljene izglede za robustan rast”, dodaje Georgieva.

“Imamo gubitke koje globalni sistem sada raspoređuje. Ali trebamo imati na umu da, ako samo snizite kamatne stope, to neće riješiti problem. To bi značilo da će ljudi trpiti posljedice inflacije, da će dolar gubiti na vrijednosti, da će stopa inflacije ponovo porasti, a to najviše šteti siromašnima. Tako da mislim da cilj mora biti pronalazak načina za uspostavljanje okruženja sa niskom inflacijom i stabilnim dolarom u budućnosti”, istakao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.

I dok iz MMF-a i Svjetske banke nemaju optimistične prognoze, Nijemci ocjenjuju da će najveća evropska ekonomija ove godine blago porasti – za tek 0.3 posto. Iduće godine rast nešto viši – 1,5 posto. Međutim, inflatorni pritisci popustit će tek sljedeće godine, kada bi stopa inflacije trebala pasti na 2.4 posto.

“Stopa inflacije 2023. godine biće samo malo niža od prošlogišnje, u prosjeku 6 posto. Tek u idućoj godini će vjerovatno pasti na 2,4 posto”, smatra Timo Wollmershauser sa Leibniz instituta za ekonomska istraživanja pri Univerzitetu u Minhenu.

Sjedinjene Države su, kaže predsjednik Joe Biden napredovale u borbi protiv inflacije. Ističe Biden da je godišnja inflacija od ljeta pala za oko 30 posto, na osnovu niske nezaposlenosti i stabilnog rasta. Ohrabreni blagim usporavanjem inflacije, sve se više među zvaničnicima govori o mogućnosti da je svijet izbjegao recesija. Međutim, ekonomisti se s tim navodima ne slažu i upozoravaju – prerano je za radovanje.

“Mislim da će doći do recesije u drugoj polovini 2023. Mislim da ćemo imati recesiju u trajanju od šest mjeseci, možda tri kvartala, odnosno devet mjeseci, prije nego što inflacija padne na nivo koji Centralna banka može tolerirati”, kazao je Gry clide Hufbauer, istraživač Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju.

Mnogo je faktora koji utječu na inflaciju. Onaj najjači su cijena energenata koje su nestabilne zbog ruske invazije na Ukrajinu. Sankcije Zapada uvedene Rusiji djeluju, ali sporo, ocjenjuju analitičari. Ruska rublja pala je na najnižu vrijednost u odnosu na dolar i euro od aprila prošle godine, te je iznosila 82 rublje za jedan američki dolar.

“Kako će pad vrijednosti rublje uticati na nas? Cijene proizvoda će početi rasti, to je nažalost najvažnije.”

“Ovo na moj budžet neće uticati nikako. Zašto? Zato što morate biti finansijski pismeni. Morate planirati svoje prihode i rashode unaprijed. Nešto sredstava treba držati u stranim valutama, nešto trošiti u rubljama.”

“U svakom slučaju pad vrijednosti rublje imat će posljedice. Samo se možemo nadati da je sve privremeno. Ako spretno investirate u budućnost, možete biti na dobitku. Mislim da će sve biti u redu.”

Pad rublje je, kažu analitičari, povezan sa nekoliko faktora – od nižih cijena nafte koje su smanjile ruske prihode do prodaje zapadnih preduzeća u Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

“Zbog izoliranosti ruske ekonomije proteklih 12 mjeseci, pad vrijednosti rublje neće imati isti uticaj kakav bi imao da to nije slučaj. Rusija uglavnom može sama podmiriti svoje prehrambene potrebe. Jasno je da energetska kriza koja utječe na Evropu i ostatak svijeta ne utječe na Rusiju, te da veliki broj uvoznih artikala koje više ne mogu dobiti iz Evrope sada nabavljaju iz Azije. Tako da će inflacijske posljedice čak i od ovog pada vrijednosti od 35 posto biti prilično skormne”, pojašnjava Chris Weafer, izvršni direktor kompanije Macro-advisory.

Ruski predsjednik Vladimir Putin insistira da se ekonomija čvrsto bori protiv ogromnih ekonomskih sankcija. Međutim, nedavno je priznao da bi kazne mogle imati negativan učinak na Rusiju. Ipak, analitičari ocjenjuju da je uprkos kaznama Zapada, ruska ekonomija imala mnogo manji pad nego što se predviđalo, a svi odreda su iznenađeni njenom otpornošću. Iz Moskve poručuju – prilagođavamo svoju ekonomiju sankcijama, te dodaju da će taj proces prilagodbe završiti do 2024. godine.

(TIP/Izvor: federalna.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

  1. [url=https://man-attestats24.com/]https://man-attestats24.com/[/url] - Аттестат купить окончание – путь к вашему будущему. В нашем портале все вы можете без труда и быстро…