Safer Demirović: Budućnost rudnika uglja u FBiH?!

Nekako u vrijema posljednjeg štrajka zeničkih rudara direktor JP Elektroprivreda BiH, gostujući u jednoj TV emisiji, obvijestio nas je o postojanju dokumenta kojim su definisani planovi Elektroprivrede a koji se odnose na rudnike uglja koji su pod njenim upravljanjem. Naravno, rudari su znali da ovaj dokument postoji ali je on iz nekih razloga njima a i javnosti bio nedostupan. Elaborat se zove „Analiza i projekcije potreba za ugljem u EPBiH do 2050. godine s projekcijom dinamike obustave rudnika“ i nismo ga mogli pronaći tamo gdje je direktor rekao da se nalazi gostujući u pomenutoj emisiji. Osnovni dokument je usvojen početkom 2021.godine uz naknadna dva aneksa.

Iskreno, Elaborat je korektno urađen, realno oslikavajući stanje u rudnicima, elektroenergetskom sektoru, djelimično odnosima u okruženju, potrebama za električnom energijom u budućnosti, izvorima iz kojih će se ona dobiti, i uz varijantna predlaganja mjera i rješenja koja oslikavaju generalne, već poznate, stavove uprave Elektroprivrede. Ono gdje su totalno pogriješili jeste kretanje cijena električne energije i uglja na tržištu. Obzirom na obrađenu tematiku, ovaj Elaborat će sigurno biti osnova ne samo za gašenje rudnika nego i za ukupno poslovanje i planiranje u Elektroprivredi.

Tri stvari u Elaboratu su uočljive, onako na prvu. Prvo, Elaborat je urađen i usvojen prije još uvijek aktualne energetske krize, bez ikakvih saznanja ili pretpostavki koliki će ona imati uticaj na politike i energetski sistem država uzrokujući redefinisanje njihovih energetskih politika. Drugo, stiče se utisak da su i dalje rudnici najveći problem energetskog sektora, odnosno Elektroprivrede, danas zbog aktualnih problema a sutra zbog plaćanja taksi na emisiju stakleničkih plinova nastalih spaljivanjem uglja. Treće, nema nikakvog osvrta na način zbrinjavanja rudara, rudarskih sredina i devastiranih rudarskih površina, pretpostavljamo da to i nije traženo Elaboratom, ali obzirom na predloženo vrijeme zatvaranja rudnika određena rješenja moraju biti već poznata.

I kakva je sudbina rudnika

Elaborat nudi dva tajming plana, sve u zavisnosti od realizacije izgradnje Bloka 7 TE Tuzla. Prva varijanta je da će on biti urađen i da će biti u radu do 2050.godine, da se odsumpore blokovi 6 Tuzla i 7 Kakanj i rade do 2040.godine, a da će se svi ostali termo blokovi u narednih nekoliko godina pogasiti. Druga varijanta je bez izgradnje Bloka 7, ostaje odsumporavanje pomenuta dva bloka i njihov vijek rada a revitalizuje se blok 4 Tuzla i on bi trebao da radi do 2050.godine uz jedan manji blok u Kaknju na biomasu.

U slučaju prvog scenarija u okviru Kreke jama Mramor se zatvara 2026.godine a Dubrave i Šikulje rade do 2050.godine. U Đurđeviku jama radi do 2024.godine a kop Višća do 2039. U Kaknju jama Haljinjići radi do 2024. a kop Vrtlište do 2039. sa mogućnošću otvaranja zamjenskog kapaciteta. U Brezi revir Kamenice se zatvara 2024. a revir Sretno i kop Koritnik 2030.godine. U Zenici Stara jama se zatvara 2024. a Raspotočje 2030.godine. Rudnik Bila radi do 2029. a Gračanica do 2023. uz mogućnost kratkotrajnog otvaranja zamjenskog kapaciteta.

U drugom scenariju rokovi su dodatno skraćeni tako da u Kreki Mramor prestaje sa radom 2024. a od 2032.godine radi jedan površinski kop, Šikulje ili Dubrave. U  Zenici se Raspotočje zatvara 2028. godine.

Znači, poslije 2030.godine u prvoj varijanti rade četiri a u drugoj tri površinska kopa i vjerovatno rudnik Banovići, sve ostalo bi trebalo biti zatvoreno. Od ulaganja u rudnike pominje se samo ulaganje u jedan površinski kop rudnika Kreka.

Šta smo još saznali iščitavajući Elaborat

Kao zamjena zatvaranju postojećih termo blokova i na njih povezanih rudnika, do 2050.godine, planirana je izgradnja više objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ukupne instalisane snage 500 MW. Radi se pored izgrađenog vjetroparka Podveležje o izgradnji još devet ovakvih ili većih vjetroparkova, za njih četiri poznata je lokacija. Planira se izgradnja i šest novih hidroelektrana i deset fotonaponskih elektrana od kojih je za šest poznata lokacija. Intenzitet izgradnje ovih objekata uslovljen je finansijskim mogućnostima Elektroprivrede ali i dobijanjem potrebnih dozvola, posebno za hidroelektrane.

U Elaboratu je istaknuto da je za elektro energetski sektor posebno težak period do 2027.godine zbog izlaska iz proizvodnje većine starih termo blokova i neizgradnja zamjenskih kapaciteta iz obnovljivih izvora kao i nedostatka uglja. Posebno je zanimljivo, a na osnovu planirane potrošnje električne energije u budućnosti, da od 2040.godine, u obje varijante, sa izgrađenim svim planiranim objektima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i dodatnog preuzimanja proizvedene električne energije od neovisnih proizvođača očekuje nas nedostatak električne energije. Ovaj deficit električne energije je posebno izražen u varijanti u kojoj se ne gradi Blok 7, radi revitalizirani Blok 4. Koliki deficit će biti kada se ugasi i ovaj blok, poslije 2050.godine, i na koji način će se vršiti balansiranje nije prezentovano u Elaboratu.

Snabdijevanje ostalih potrošača ugljem iz pomenutih rudnika u nekom budućem periodu skora da u potpunosti prestaje, to će djelimično i u određenom periodu moći raditi Kakanj i Breza. Za velike potrošače kao što su Natron i Soda, ukupne potrebe više od pola miliona tona godišnje, u određenom trenutku neće se moći garantovati isporuka uglja. Upitno je zašto su izdvojena ova dva potrošača koji u najvećoj mjeri koriste lignite.

U Elaboratu nije egzaktno konstatovano da se odustaje od izgradnje Bloka 7 ali ova činjenica bdi nad čitavim Elaboratom, i zašto to ne reći, nije razlog potreba za njim nego onaj ko bi ga trebao graditi. Za potrebe balansiranja u proizvodnji električne energije moguća je izgradnja i jednog manjeg bloka na prirodni plin.

Rudnik Banovići nije obrađen Elaboratom ali njegova sudbina je direktno vezana za Blok 6 Tuzla i sigurno da će i njega stići sudbina ostalih rudnika. I obzirom da se vjerovatno odustaje od izgradnje novih zamjenskih termo blokova nameće se pitanje zašto se ne izvrši revitaliazcija i jednog bloka na mrki ugalj, Blok 6 Tuzla, koji bi onda mogao da radi do 2050.godine. Izbjegli bi deficit električne energije u periodu poslije 2040.godine a i ne bi bilo potrebe za blokom na prirodni plin za koji će isto važiti plaćanje taksi na emisiju stakleničkih plinova.

I ako su u potpunosti zabrljali oni koji su bili uključeni u donošenje odluka po pitanju izgradnje zamjenskih termo blokova, oni koji danas donose odluke uvijek se trebaju sjetiti 2022.godine i poslovanja elektroprivreda u FBiH. Uspjeh Elektroprivrede BiH u 2022.godini je vezan iskuljučivo za rad termo blokova, odnosno proizvodili smo struju kada je bila najskuplja i kada je bilo najmanje na tržištu, za razliku od Elektroprivrede HZ HB čija potpuna zavisnost od obnovljivih izvora ih je jako skupu koštala.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva/Foto: Avaz.ba/Arhiva)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

  1. Одни проблемы. [url=https://apps.rustore.ru/app/com.leonru.mobile5]Приложение леон ошибка[/url] и с чем связана данная проблема я не знаю. Но лучше поискать другой источник для…