BiH ima najveću stopu nezaposlenosti u Evropi, a uvozi radnu snagu

Prema mapi Međunarodnog monetarnog fonda za 2023. godinu, Bosna i Hercegovina je u Evropi sa najvećom stopom nezaposlenosti, većom od 17 posto.

Istovremeno, na entitetskim zavodima za zapošljavanje je gotovo 350 hiljada nezaposlenih. Poslodavci i analitičari tvrde da statistički podaci nisu tačni i da su na evidenciji radnici koji rade na crno ili u inostranstvu, a preko zavoda za zapošljavanje ostvaruju socijalno i zdravstveno osiguranje i novčanu naknadu, javlja BHRT.

Apsurd bh. današnjice je da Bosna i Hercegovina prednjači po stopi nezaposlenosti u Evropi, a da poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inostranstva. U Federaciji BiH je na evidenciji 285.000 nezaposlenih, u Republici Srpskoj 64.000.

U federalnom Udruženju poslodavaca kažu da im je potrebno 30.000 radnika. Objašnjavaju da uglavnom dolaze radnici iz drugih zemalja i to građevinske struke, jer naši radnici izbjegavaju da rade pomoćne i teške poslove

– Ti podaci na Zavodu su fiktivni. Ne mogu garantovati da 50 posto radnika zbog benefita, zdravstvenog osiguranja i socijalnog davanja. Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj u Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i kad tražite radnika nemate dovoljan broj, kaže Suad Ećo iz Udruge poslodavaca Federacije BiH.

Slična situacija je i Republici Srpskoj gdje poslodavci uvoze radnu snagu iz Turske, Bangladeša, Nepala i Indije u građevinarstvu, prehrambenoj i drvnoj industriji i ugostiteljstvu.

– Mislim da nije stvar da neće da rade, već rade na drugom mjestu u sivoj zoni, privatno ili u poljoprivredi, a na Biro dolaze samo da bi dobili socijalna davanja od strane države. Sigurno se par hiljada traži, ali to nije jednostavan postupak, dok sve papire završite, dok ih primite, dok ih uhodate, tvrdi Saša Trivić, presjednik Unije udruga poslodavaca Republike Srpske.

Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja ističe da je prioritet uvezivanje potreba privrede sa obrazovnim sistemom. Drugi problem je odliv radne snage u zemlje Evropske unije.

– Imamo priliv radne snage, pogotovo niskokvalifikovane i srednjekvalifikovane u industrijske grane, poput građevine i da oni dolaze iz zemalja bliskog istoka i dalekog istoka jer imaju motiv finansijski da zarade ovdje višestruko nego u domicilnim zemljama, poručuje Ljuboja.

U Udruzenju građana „Radnički pokret“ pitaju zašto se ne vodi zvanična evidencija koliko radnika iz Bosne i Hercegovine radi u inostranstvu.

– Ima posla u BiH, ima i nezaposlenih radnika, ali s obzirom na plate ljudi gledaju da odu odavde nego da rade za minimalac i da krpe kraj s krajem, mišljenja je Dražen Pejaković iz udruge građana “Radnički pokret”.

Zabrinjavajuće je da Bosna i Hercegovna svake godine izgubi po jedan grad, uglavnom radno sposobne i obrazovane radne snage. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, više od 600.000 građana je napustilo Bosnu i Hercegovinu u posljednjih deset godina.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.