Kuća bosanskog jezika svečano je u četvrtak otvorena u centru Tuzle. Idejni tvorac Kuće bosanskog jezika, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, nakon govora o historijatu bosanskog jezika, ovo reprezentativno zdanje je proglasio otvorenim.

˝Imao  sam čast i zadovoljstvo, u centru Tuzle otvoriti Kuću bosanskog jezika. Ova kuća bit će čuvar zajedničkih kulturnih vrijednosti Bosne i Hercegovine. Jer, bosanski jezik nije ni srpski, ni hrvatski, ni bošnjački, nego je bosanski, bosanskohercegovački. Kuća bosanskog jezika sadržava postavku o najstarijem južnoslavenskom rječniku štokavskog narječja u Evropi, o Bosansko-turskom rječniku iz 1631. godine, koga je objavio Tuzlak Muhamed Hevai Uskufi. Stalna postavka sadrži i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika od Povelje Kulina bana iz 1189. godine, do konca 20. stoljeća˝, izjavio je gradonačelnik Imamović.

Prema njegovim riječima, ulaganje u obrazovanje, nauku, umjetnost i generalno u kulturu daleko je manje od ulaganja u susjednim državama.

˝Ključne državne kulturne ustanove, finansijski jedva opstaju. Književna, dramska i filmska umjetnost primaju nedopustivo male poticaje. Napade na bosanski jezik, započete sredinom 19. st. nacionalisti intenziviraju i u trećoj deceniji 21. st., a Bosna i Hercegovina još nema strategiju odbrane. Još uvijek imamo elitu koju zanima vlast, ali ne zanima kulturni razvoj i budućnost Bosne i Hercegovine. Ako i kada bude donesena, Strategija zaštite zajedničkih bosanskohercegovačkih kulturnih vrijednosti mora predvidjeti i veća ulaganja u obrazovanje, nauku i umjetnost, u spomeničku i manifestacionu kulturu, u kulturu u najširem smislu te riječi˝, izjavio je Imamović i dodao:˝ U iščekivanju državne strategije, mi u Tuzli radimo ono što možemo. Grad Tuzla je priredio još jedno u nizu izdanja Bosansko- turskog rječnika Muhameda Hevaije Uskufija iz 1631. godine. Ove 2022. godine, izgradili smo i Kuću bosanskog jezika, koja će čuvati uspomenu na velikana naše prošlosti i na prvi južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi, ali i druge dokaze o višestoljetnom trajanju bosanskog jezika kao zajedničkog naslijeđa svih Bosanaca i Hercegovaca“, zaključio je Imamović, te proglasio Kuću bosanskog jezika otvorenom˝.

Osim Grada Tuzle, ovaj važan objekat su svojim radom i sredstvima podržale kompanije Tehnograd d.o.o. Tuzla, DelingINVEST d.o.o. Tuzla, Tehnograd – Company d.o.o. Tuzla, INPROZ Group d.o.o. Tuzla, CESTOTEHNIK D.O.O. Tuzla, Dženex d.o.o. Tuzla, HEEZ Transport d.o.o Tuzla, TOM-CAT do.o. Tuzla, TIM Gradnja d.o.o. Tuzla, INGRAM d.d. Srebrenik, BABILON d.o.o. Tuzla, ELCOM d.o.o. Tuzla, dok je za stalnu postavku korištena dokumentacija koju su na raspolaganje stavili Arhiv Tuzlanskog kantona, Muzej istočne Bosne Tuzla, Institut za jezik Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjačka zajednica kulture Preporod Bosne i Hercegovine, Mišo Ešić, autor knjige „Zašto je zabranjen bosanski jezik“, a postavku su realizirali kustosi JU Centar za kulturu Tuzla.

Video: RTV7

Grad Tuzla godinama radi na očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa Tuzle i BiH. Te potencijale koristi u funkciji razvoja turizma, poboljšanja imidža grada, a u Gradskoj upravi smatraju da se svi moraju više potruditi da zaštite zajedničko naslijeđe. Posebno se to odnosi na bosanski jezik, koji je, između ostalog, i dokaz kontinuiteta bh. državnosti. Zbog toga je i izgrađena i otvorena Kuća bosanskog jezika.

(TIP)