Kandidat SBB za predstavnički dom Parlamenta FBiH prof Suad Halilčević: ‘Kroz obnovu sistema obrazovanja ponuditi napredak umjesto stagnacije’

Suad Halilčević, redovni profesor na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, kandidat SBB-a za predstavnički dom Parlamenta FBiH na rednom broju 3, kroz svoj naučni i stručni rad donio je niz promjena na poljima energetike, obrazovanja i nauke. Dobitnik je dvije stipendije, njemačke vlade DAAD i  američke, Fulbright Visiting Scholar Program. Intenzivno je radio na uvođenju obnovljivih izvora energije i tržišta električne energije na jugoistok Evrope, i definisanju sistemskih usluga u radu elektroenergetskih sistema. Iskustva svojih zagrebačkih i ljubljanskih magistarskih i doktorskih studija, rada na nekoliko evropskih naučno-istraživačkih projekata i brojnih saradnji sa univerzitetima i institutima širom svijeta, prenio je i na dodiplomske, postdiplomske i doktorske studije na Univerzitetu u Tuzli i Sveučilišta u Mostaru.

Profesor Halilčević govori o obrazovanju kao fontani života.

˝Obrazovanje se ne može gledati kao izolovano ostrvo u nekoj društvenoj zajednici. Ono je povezano sa ostalima segmentima funkcionisanja društva: ekonomija, financije, fiskalna politika, sigurnost, komunalna infrastruktura, kultura, itd. Obrazovanje i sistem unutar kojeg obrazovanje funkcioniše nije statično; naprotiv, ono da bi bilo dobro mora biti dinamično, prilagodljivo, a sve u cilju opšte društvene koristi – obrazovanog, a onda s time i civilizovanog društva. Obrazovanje ima dvije funkcije: korisničku i moralnu (na koju se kod nas vrlo često zaboravlja). Sposobnost razmišljanja sama po sebi nije dovoljna. Obrazovanje treba omogućiti i moralni razvoj pojedinca da se dobije svrha obrazovanja – kritičan, pravičan i hrabar ljudski intelekt (sposobnost logičkog razmišljanja)˝, kazao je Halilčević.

Prema njegovim riječima, kod nas ljudi u obrazovanju, na žalost, ne razumiju svrhu obrazovanja. ˝Mnogi u obrazovanju (ministri, vlada, nastavnici, široki sloj stanovništva) misle da je cilj obrazovanja opremanje učenika (studenata) sa odgovarajućim instrumentima eksploatacije svoje okoline, tako da oni zauvijek mogu nadmašiti ostale ljude, i to prvenstveno u ekonomskom smislu riječi. Drugi pak misle da je obrazovanje najvažnije završiti sa zvanjem, a ne sa znanjem. Obrazovanje mora omogućiti ljudima da postanu više efikasniji, s povećanim i poboljšanim vještinama, u ostvarivanju svojih životnih ciljeva i pri tome biti društveno odgovorni˝, istakao je i dodao: ˝Korisno i djelotvorno razmišljanje kod učenika (studenata) treba biti rezultat obrazovanja. Mi smo skloni da dopustimo da naši intelektualni životi budu preplavljeni polu-istinama, predrasudama i propagandi. Postoji jedno veliko pitanje, a to je: da li naše obrazovanje ispunjava svoju svrhu? A tu porodica i obrazovni sistem imaju ključnu ulogu u tome kakva jeste omladina i kakvi će to odrasli ljudi biti sutra. Veliki dio tkz. obrazovanih ljudi ne razmišlja logično i naučno (znanstveno). Mediji (bilo koje vrste), učionice i govornice u mnogim slučajevima ne daju objektivnu i nepristrasnu istinu. Jedan od glavnih ciljeva obrazovanja jeste da kod učenika usadi potrebu za kritičkim razmišljanjem kako bi se sačuvao čovjek od móre propagande. Obrazovanje mora filtrirati i ‘izvagati’ dokaze, razdvojiti istinu od laži, realno od nerealnog i činjenice od fikcije˝.

Kako navodi, funkcija obrazovanja je da uči da se intenzivno razmišlja i da se razmišlja kritički. Ali, obrazovanje koje se završava samo sa efikasnošću korištenja znanja i vještina, a ne i sa moralnošću, može postati vrlo velika opasnost za društvo (što mi na Balkanu, ali i u velikom dijelu svijeta, svjedočimo). Najopasniji kriminal može se iznjedriti kada se čovjek opremi sa vještinama, ali ne i sa moralnošću.

˝Brojni su i evidentni problemi u sistemu obrazovanja o kojima se više ili manje govori, ali često neargumentirano i sa neznanjem. Treba govoriti o mogućim rješenjima, na dobrobit svih učesnika u tom sistemu i društva u cjelini, jer samo tako taj sistem obrazovanja i društvena zajednica mogu biti dugoročno održivi.Rješenja u sistemu obrazovanja trebaju se bazirati na nizu funkcionalnih i održivih mjera kroz predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, zatim, obrazovanje odraslih, umjetničko obrazovanje i visoko obrazovanje. Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, u skladu sa uzrastom djece, obogatiti sportskim sadržajem, uključujući takmičenja i odgovarajuće lige. Kroz standard zanimanja koji sadrži kompetencije ključne za bavljenje određenom profesijom i standard kvalifikacija koji definiše ključne ishode učenja koje mora sadržavati svaki program koji vodi do te kvalifikacije, uvesti širi opseg mogućnosti zaposlenja različitih zanimanja˝, naglasio je.

Treba imati na umu da je obrazovanje najbolja investicija u svoje dijete. Za obrazovanje se mora žrtvovati vrijeme i novac. Nastavnici na svim nivoima obrazovanja moraju biti svjesni da je njihova uloga pedagoška i obrazovna – ruku pod ruku; razumjeti svako dijete, omladinca, odraslog čovjeka i njegove potrebe, te u skladu s time im prenijeti znanja.

˝Takođe, svi akteri sistema obrazovanja uvijek moraju biti svjesni cilja obrazovanja, humano obrazovanje – odgovorno društvo. Obrazovanje treba urazumijevati ljude, ne od njih praviti karijeriste. S druge strane, obrazovanje ne smije ići u pravcu instaliranja sistema birokratije i birokrata. Kao što kaže Profesorica Hannah Arendt, „birokratija je oblik vladavine u kojoj su svi lišeni političke slobode, u kojoj su lišeni moći da djeluju, jer kada vlada Niko, to ne znači da nema vladanja, a tamo gdje su svi podjednako lišeni političke moći, imamo tiraniju bez Tiranina“. Javnost u BiH uznemirena je i osjeća se pokradenom djelovanjem javnih upravljačkih struktura. Birokratija u javnim upravama, sistemima zdravstva, obrazovanja, socijalne brige, postala je sama sebi svrha – korumpirana, bezosjećajna, nesposobna da prati promjene u potrebama stanovnika. Ljudi u tim ustanovama ne vide (ili neće da vide) da se tradicionalna polja državnog (društvenog) monopola urušavaju, a na globalnom nivou su izložena međunarodnoj konkurenciji i novim tehnologijama˝, mišljenja je.

˝U tom smislu, ne smije se dozvoliti da se institucije obrazovanja pretvore u jedno birokratsko tijelo i u fenomen sam za sebe, organizam koji ima vlastite zakone razvoja i metode postupanja koji ne zavise od odnosa i stanja u društvu kao cjelini. Ustanove obrazovanja, pogotovo one javne (jer se financiraju od poreznih obveznika), ne smiju postati vrste organizama koje polažu pravo na postojanje bez obzira kakve vrste posla i kako kvalitetno ih rade, organizama koji „proizvode“ svoje poslove koje projiciraju prema vanjskom okruženju – učenicima, studentima i poreznim obveznicima – stanovnicima društvene zajednice. Takve ustanove, škole, univerzitete, pogotovo one koje se financiraju iz budžeta, poreznim obveznicima, potrebno je reformisati u skladu sa osnovnim ciljem obrazovanja, a taj cilj jeste dobro u svim svojim formama˝, kazao je Halilčević.

Visoko obrazovanje je od posebne važnosti za svaku društvenu zajednicu. ˝Univerziteti trebaju biti jedna vibrantna zajednica studenata i nastavnika opredijeljenih da služe zajednici (to je istinski i pionirski duh univerziteta). Univerzitet mora preuzeti obaveze i odgovornosti univerziteta, mora se re-izboriti za svoj status u društvenoj zajednici i mora se depolitizirati. Univerzitet mora biti servis društva, uključujući i politiku, mora biti subjekt društva, a  ne njegov objekt. Na univerzitet se dolazi po savjet, po znanje, a ne po ideologiju. Potreba za rekonstrukcijom univerziteta i visokog obrazovanja generalno gotovo da nikada nije bila veća. U sistemu obrazovanja i dalje univerziteti su institucije od posebne važnosti za svako civilizovano društvo. Skoro hiljadu godina od njihovog prvog uspostavljanja, univerziteti nastavljaju da traže odgovore na mnoge izazove koji se postavljaju sada i u budućnosti. Oni su kritičko oko, oni potiču imaginaciju, ohrabruju skeptične, prostor su za intelektualnu avanturu i neograničenu znatiželju. Sve to vodi ka našem dubokom razumijevanju nas, svijeta i nas u tom svijetu. Univerzitet dostojan sebe, treba biti jedinstvena odgovorna institucija, jedinstvena po istini i po humanizmu. Univerzitet mora preuzeti tu svoju ulogu – ulogu onoga koji utiče na promjene i onoga koji pomaže u definisanju težnji društva i njegovim mogućnostima na dugoročnoj osnovi˝, navodi kandidat SBB-a za predstavnički dom Parlamenta FBiH na rednom broju 3.

Uloga obrazovanja jeste da omogući ljudima da rastu i napreduju, a rasti i napredovati će ako rješavaju svoje probleme. ˝Kroz obnovu sistema obrazovanja stanovnicima BiH mora se ponuditi napredak umjesto stagnacije, istina umjesto obećanja, i nada i vjera umjesto defetizma i nezadovoljstva. Tada će stanovnici BiH, obrazovani u takvom obnovljenom sistemu obrazovanja, donositi odluke koje će vratiti povjerenje u dobre periode istorije života u ovoj zemlji i osloboditi onu energiju stanovnika BiH koja jeste dobri bosanskohercegovački duh˝, zaključio je.

(TIP/Plaćeno oglašavanje)

 

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.