Nemojte raditi posao koji želite reći ljudima da radite, nego radite posao koji želite raditi. Posao nije niz riječi na LinkedIn profilu. To je niz trenutaka u svijetu…

Brojni savjeti o karijeri, čini se, uglavnom nose pogrešne preporuke. Uz 160 milijuna američkih radnika u tisućama zanimanja u stotinama industrija, praktički je nemoguće reći bilo što što je od koristi svima njima. Najčešći savjet je gotovo uvijek previše osoban da bi bio široko primjenjiv.

Uspješni ljudi često kao recept uspjeha nude savjete kako su ga oni postigli. Autobiografija nije savjet. S obzirom na to kako većina ljudi slabo razumije sebe, jedva da je to čak i autobiografija. Zato je TheAtlantic prikupio savjete ekonomista i psihologa koji bi mogli koristiti na poslovnom, ali i svim drugim životnim područjima.

1. Karijera nije vaš život

Prema web stranici 80.000 Hours, tipična karijera je upravo to: duga 80.000 sati. To je gotovo nesaglediva količina vremena. Ali i život je dug. Prosječan čovjek živi nešto više od 4.000 tjedana, a budan i pri svijesti je oko 3.000 tjedana. Matematika kaže da je prosječna karijera otprilike jednaka 480 besanih tjedana rada. Još malo matematike i shvatit ćete da tipičan čovjek ima pet budnih sati na dan koje može provoditi nevezano uz karijeru.

Posao je prevelika stvar da se ne shvati ozbiljno. Ali istovremeno, to je premalena stvar da bismo je shvatili preozbiljno. Rad je samo jedna šestina budnog postojanja, odnosno osmina života. Karijera nije vaš život. Ponašajte se u skladu s tim.

2. Istražite, a zatim iskorištavajte

– Ljudi koji češće mijenjaju poslove na početku svoje karijere češće imaju veće plaće i prihode u najboljim radnim godinama. Promjena radnog mjesta zapravo je u korelaciji s višim prihodima, jer su ljudi pronašli bolje plaćene poslove – rekao je profesor ekonomije Henry Siu.

Dajte otkaz na bilo kojem poslu koji nudi frustraciju i dugoročno gledano, sve će uspjeti! Rad ekonomista Dashuna Wanga sa Sveučilišta Northwestern u dubokoj analizi karijera znanstvenika i umjetnika otkriva da su njihovi uspjesi uglavnom bili razdoblja fokusiranog rada koja su uslijedila nakon razdoblja šireg eksperimentiranja. To se ponekad naziva slijed “istraži-iskoristi”.

Kada ove dijelove istraživanja spojite, oni se povezuju u prilično koristan savjet za karijeru. Čak i ako ne date otkaz, trebali biste stalno nastojati dati otkaz točno određenom skupu uloga za koje ste plaćeni i okušati se u ulogama koje više nisu u zoni komfora. Zamjena uloga je važna ne zato što je odustajanje tako divno, već zato što je uzorkovanje iz različitih vještina i polja korisno, pod uvjetom da ste spremni baciti se na područje koje vam se sviđa. Istražite, a zatim iskoristite. Karijere nisu puko linearno napredovanje titula. Bolje je razmišljati o svom radnom životu u dvije dimenzije: horizontalno istraživanje ideja, vještina i zadataka te vertikalna predanost jednoj vrsti posla koja vam stvarno odgovara.

3. Ne radite posao kojim se želite hvaliti, nego radite posao koji želite raditi

Ponekad su najatraktivniji poslovi rezervirani za rad koji najviše uništava dušu. Nemojte raditi posao koji želite reći ljudima da radite, nego radite posao koji želite raditi. Posao nije niz riječi na LinkedIn profilu. To je niz trenutaka u svijetu. A ako ne uživate u tim trenucima, nijedna titula koju ste ostvarili u poslovnom svijetu neće ublažiti osjećaj neuspjeha.

Neki ljudi prihvaćaju poslove daleko od mjesta stanovanja ne razmišljajući što će to učiniti njihovom zdravlju. Ili prihvaćaju poslove koji zahtijevaju puno putovanja ne sluteći što će to značiti za njihov obiteljski život. Ili će prihvatiti užasno teške poslove za novac koji im ne treba. Ipak, pametnije je ne prihvatiti posao o kojem želite razgovarati na zabavama nekoliko minuta mjesečno. Prihvatite posao koji želite raditi stotine sati godišnje.

4. Budite nemilosrdno iskreni prema sebi o tome što cijenite i koliko vam je važan profesionalni uspjeh

Neki ljudi misle da je ambicija u karijeri vrlina, a drugi to smatraju nečim što je bliže kapitalističkom grijehu. Neki su ljudi ambiciozni u pogledu karijere, drugi nisu, i to je u redu. Važno je da svi budu iskreni prema sebi i procijene imaju li ukusa za ambiciju. Ne postoji zamjena za stvarno naporan i brižan rad, suprotno popularnoj internetskoj ideji da je naporan rad neka vrsta lažne svijesti ili da je riječ gužva on koju koriste samo slabići.

Biti zaglavljen u sredini je agonija, a to su oni koji žele biti ambiciozni općenito, ali nezainteresirani ići više i dalje na poslu, ili su pak neambiciozni po prirodi, a opet osjećaju pritisak da postanu bolji radnici. Ljudi su najsretniji kada im je život usklađen s njihovim identitetom.

5. Produktivnost prozlazi iz dobrovoljnog, teškog i vrijednog rada

Psiholog Mihaly Csikszentmihalyi tvrdi da se umjetnici i drugi profesionalci osjećaju najsretnijima kada su njihovo “tijelo ili um napeti do krajnjih granica u dobrovoljnom naporu da postignu nešto teško i vrijedno”. Najbolja vrsta rada je dobrovoljna. To je nešto što odlučite raditi, a ne postići pod neposrednom prijetnjom siromaštva ili da ne dobijete otkaz. Nagrađivanje rada nije lako, ali ono je dostižan izazov koji zahtijeva proširenje vaših sposobnosti i omogućavanje učenja i rasta. Konačno, to je vrijedno truda, što znači da je suštinski korisno.

Ako svoj osjećaj vrijednosti prepustite povratnim informacijama mnoštva i odobrenju kolega i profesionalnih partnera, vaš će se radni identitet činiti poput jedrenjaka u uraganu. Morate se privezati za nešto što ne mijenja smjer svakih nekoliko trenutaka, bilo da je to samopouzdanje da pomažete ljudima ili radost čistog otkrića. Produktivnost ne dolazi od neprestanog činjenja laganih stvari i bez izazova. Ona dolazi iz zadataka koji su na rubu naših potencijala. Zato se nemojte bojati raditi teške stvari, prenosi 24sata.hr.

(TIP/Foto: Ilustracija)