Zastupnik Zelenih BiH u federalnom parlamentu Adis Arapović pozvao je vladu tog bosanskohercegovačkog entiteta da se odrekne akciza i poreza na gorivo za narednih nekoliko mjeseci, kako bi cijene goriva spale sa historijskog maksimuma, i na taj način olakšala život građanima i privredi, u jeku inflacije koju je nazvao najvećom nakon rata u zemlji.

„To bi bilo u najmanju ruku pošteno, jer je upravo divljanje cijena goriva dovelo do lančanih poskupljena gotovo svega drugog“, rekao je Arapović Al Jazeeri.

Cijena nekih osnovnih prehrambenih artikala, poput putera, sada su veće u siromašnoj Bosni i Hercegovini nego u vodećoj svjetskoj ekonomiji Njemačkoj.

Prosječna cijena eurodizela u utorak se u Sarajevu popela na rekordnih 1,79 eura, a eurosupera 95 na 1,74 eura, što su iste ili veće cijene od nekih bogatijih zemljama Evropske unije.

„Ograničavanje cijena goriva može dovesti do nestašice, jer uvozimo sve što trošimo, ali jaka kontrola može barem umanjiti drastične ekstraprofite na pumpama“, rekao je Arapović.

Očiti problem bi mogla biti nedovoljna i slaba kontrola, te minorne kazne kojih se vlasnici benzinskih pumpi po svemu sudeći ne plaše. Građani u BiH sa strahom gledaju vrtoglavi rast cijena goriva, uvijek s istim pitanjem – postoji li uopšte država u BiH i da li joj je stalo da ih zaštiti.

‘Pogođeni one koji imaju najmanje’

Bosna i Hercegovina suočava se sa jednom do najveći ekonomskih kriza, potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu, što je ugrozilo njenu ionako krhku ekonomiju. Arapović je rekao da inflacija koja pogađa Bosnu i Hercegovinu građane čini još više siromašnijim. Najviše su pogođeni one koji imaju najmanje.

„Mislim da živimo u vanrednom stanju“, rekao je Arapović.

„Globalno se dešavaju tektonske promjene, kako na političkom, tako i na ekonomskom, energetskom, sigurnosnom planu. Sve vlade u našoj zemlji, a posebno Federalna vlada, moraju biti u stalnom zasjedanju“.

„Od vitalnog je značaja da se aktiviraju sve institucije i javni subjekti, naročito u energetskom i poljoprivrednom sektoru. Vlada Federacije mora znati šta ćemo raditi ako ne bude ruskog gasa na jesen. To će značiti ogroman pritisak na elektroenergetski sistem, a ako ne bude brze pripreme može nam se desiti havarija dosad neviđenih razmjera. Dakle, fokusiranje samo na cijenu goriva, može biti i bježanje od mnogo šire slike problema u kojem se nalazimo“.

Prema Arapoviću, Vlada FBiH, kao i brojne evropske i regionalne vlade, mora donijeti interventni set ekonomsko-socijalnih mjera iz oblasti porezne politike, kao i nove stimulativne mjere za privredu i veća ciljana socijalna davanja populaciji koja je radikalno pogođena krizom – penzionerima sa minimalnim penzijama i nezaposleni.

‘100 miliona eura neplaniranih prihoda’

Vladu je pozvao da preko 100 miliona eura više prikupljenih neplaniranih prihoda vrati građanima i privredi. Zahvaljujući poskupljenjima bez kontrole, naglo su porasli i prihodi od poreza u budžetu.

„To bi bilo u najmanju ruku pošteno, jer je upravo divljanje cijena goriva dovelo do lančanih poskupljena gotovo svega drugog, a ta generalna inflacija donijet će u federalni budžet ove godine preko 200 miliona konvertibilnih maraka neplaniranih prihoda više“, rekao je Arapović.

„Povećani prihodi u izbornoj godini su poklon kojeg se oni neće tek tako odreći. Neće ga vratiti ni građanima ni privredi, ukoliko ne bude snažnog zahtjeva i pritiska onih koji taj budžet pune“.

„Federalna vlada izabrala je već nekoliko mjeseci ne uraditi gotovo ništa na obuzdavanju potpuno divljih i nekontroliranih poskupljenja. Zašto je Vlada dopustila ovako divlju inflaciju?”, rekao je Arapović.