Behram-begova medresa u Tuzli – Predstavljanje knjige ‘Izazovi memorizacije genocida u BiH’
Knjiga “Izazovi memorizacije genocida u Bosni i Hercegovini”, nastala nakon naučne konferencije održane 2020. godine, predstavljena je u srijedu u tuzlanskoj Behram-begovoj medresi.
O izazovima memorizacije genocida u BiH govorio je dr. Hikmet Karčić iz Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.
– Memorizacija genocida u BiH je povezana sa dženazama. Svjesni smo da moramo napraviti korak dalje i izraditi strategiju šta ćemo raditi kada više ne bude dženaza, kada ne bude živih svjedoka genocida. Trenutno imamo problem uništavanja dokaza, a posljednji primjer dolazi iz Kravice gdje je zauvijek uništeno mjesto masovnih egzekucija. Tog mjesta u budućnosti sjećat ćemo se samo pomoću fotografija – ustvrdio je Karčić.
On podsjeća da se o genocidu u obrazovnom sistemu ništa ne govori. Tek nedavno dva kantona su uvrstila teme o genocidu u udžbenike, ali prethodne generacije uopšte nisu izučavale ovdašnju historiju. Zbog toga, smatra dr. Karčić, neophodno je našu historiju pisati na engleskom jeziku kako bi se doprlo do ljudi u Londonu, Berlinu, Washingtona…
Promotori knjige, pored dr. Karčića, bili su dr. Ferid Dautović i mr. Mustafa Muharemović. Prisutnima na promociji obratili su se tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović i glavni imam u Srebrenici Damir ef. Peštalić.
– Koliko god se govorilo ili pisalo o genocidu nad muslimanima Bošnjacima Srebrenice i Podrinja to nije dovoljno. Zlo je samo po sebi zlo, ali je zlo veće ako ga sakrivaš, opravdavaš, negiraš… Zbog toga, ovim izdanjem, šaljemo poruku koliko je važno da se ljudi od nauke uključe, da govore i pišu istinu o genocidu – rekao je tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović.
Srebrenički imam Damir ef. Peštalić govorio je o životu u Srebrenici, o stalnim susretanjima s negatorima genocida, o srebreničkim majkama i njihovoj borbi za istinu i pravdu.
(TIP/Izvor: Fena)
Koliko to imaju pravnika? Kao da su advokatska kancelarija, a ne zdravstvena ustanova.