U Briselu Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća, uspio je sve osim smiriti međustranačke tenzije. Na sto pred 11 bh. lidera i trojicu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine stavio je politički sporazum koji bi trasirao bh. put u Evropsku uniju.

Za funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu i kandidatski status uvjet svih uvjeta – provedba svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH. I tako je Evropska unija ponovo građansko stavila prije konstitutivnog.

Zasad je jedino sigurno da na sporazumu neće biti potpisa Fahrudina Radončića i Mirka Šarovića, jer nisu u Briselu. Dragan Čović jeste, ali umjesto u zgradi Evropskog vijeća odlučio je ostati u hotelu.

Na stolu politički sporazum o principima koji će osigurati funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu i ubrzati evropski put zemlje. Ovim dokumentom Evropska unija obavezuje bh. lidere da naprave iskorak ka prosperitetu i demokratskom društvu. Najbitnije je provođenje reformi.

Umjesto smirivanja tenzija i na sastanku za stolom tenzije, upravo zbog dokumenta i 11 tačaka. Kamen spoticanja tačka 7.

“Da hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju: a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprečavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.”

Političkim sporazumom koji je bh. liderima ponuđen u Briselu predviđeno je znači i odbacivanje principa “konstitutivnih naroda” i provođenje presude Zornić.

No, prije toga:

“Preduzeti sve potrebne korake kako bi opći izbori 2022. bili efikasno organizovani i sprovedene na uredan način, s potrebnim sredstvima. Stranke će sprovesti predizborne kampanje pošteno, konstruktivno i bez teorije podjela i mržnje.”

Sporazumom se obavezuju i na ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u Evropskoj uniji, produženje mandata EUFOR-a, te da će osigurati potpuno funkcionisanje institucija.

Tri potpisa već sigurno neće biti na ovom dokumentu. Fahrudin Radončić i Mirko Šarović nisu došli. Dragan Čović stigao, ali samo do hotela u Briselu. Na sastanak je odbio doći. Ranije je rekao da neće za isti sto, kako kaže, s dva bošnjačka člana Predsjedništva.

Optimizma među liderima nije bilo ni uoči sastanka, a imali su i različita očekivanja od sporazuma.

“Riječ je o tome da se Bosna i Hercegovina pokrene na evropskom putu, a da se prije toga urade stvari koje će nas pokrenuti, da se ispune uslovi, deblokade, smirivanje kriza u Bosni i Hercegovini, ispunjavanje bazičnih uslova poput usvajanja nekoliko zakona na evropskom putu, to je to”, izjavio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

“Najavljene poteze HDZ-a koji pokušava da se bazira samo na pojedinim presudama, mi insistiramo na tome da se provedu sve presude međunarodnih sudova. U tim presudama se ne spominje konstitutivnost, ali zbog historije koju imamo u Bosni i Hercegovini mi smo spremni i tu naparaviti ustupak da se oko toga razgovara i da pričamo o vitalnom interesu”, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.

“Nama je najbitnija borba protiv korupcije, mi smo opozicija. Bilo bi nam dobro da ove lopove skinemo s politicke scene pa s tim nastupamo kao jednom od ključnih stvari”, poručio je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

“Povratak Bosne i Hercegovine na evropski put je ključan za građane Bosne i Hercegovine, ali vrlo je jasno, i danas ću to pokušati naglasiti, da će za ovim istim stolom sjediti ljudi koji blokiraju put u Evropu za Bosnu i Hercegovinu”, istakao je Edin Forto, predsjednik NS-a.

“Jedna od rečenica je da se sukob u Ukrajini kvalifikuje kao agresija. To je za nas neprihvatljivo. Bosna i Hercegovina nema taj stav i nije se usaglasila s tim i to ne može da bude i ne stoji ni danas, jer nije donesena odluka na Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i kad Predsjedništvo donese odluku to će biti zvaničan stav”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Kako FTV saznaje, spremnost da potpišu ovaj dokument pokazale su parlamentarne stranke iz Federacije BiH, ne i lideri stranaka iz RS-a. Milorad Dodik tražio je od evropskih zvaničnika da iz sporazuma izbace klauzulu koja se odnosi na osudu ruske agresije na Ukrajinu.

Kako god, potpisali sporazum ili ne, ovo su već odavno obaveze bh. lidera prema građanima Bosne i Hercegovine.

(TIP/Izvor: federalna.ba)