Safer Demirović: Ukrajina i mi, hrana i energija

30.03.2022 12:22
 

Agresija na Ukrajinu iznova nas opominje koliko je važno, da kao država ili društvo, imamo u što većoj mjeri  svoju hranu i energiju, bez obzira na sve prisutan globalizam u punom značenju i obimu.

Procjena je da Bosna i Hercegovina, sa svojim potencijalima poljoprivrednog zemljišta, pitke vode, prirodnog i energetskog bogatstva, može obezbijediti uslove za normalan život za više od 10 miliona stanovnika, puno više od sadašnjih realnih 2,5 miliona koji danas žive, rade i spavaju u našoj državi.

U vrijeme bivše države, Bosna i Hercegovina je industijalizirana, stanovništvo se usmjerilo ka industrijskoj proizvodnji uz potiskivanje poljoprivrede i proizvodnje hrane. U posljednje vrijeme, pogotovo u vrijeme krize i pandemije koje prati nestašica i poskupljenje hrane, aktualizira se potreba njene veće proizvodnje. Stihijski se, bez posebnih planova i strategija, nastoji oživjeti proizvodnja hrane simboličnim poticajima i ulaganjima, zaboravljajući da je naše stanovništvo u značajnoj mjeri izgubilo potrebu tradicionalne proizvodnje hrane i bavljenja poljoprivredom a da nikada nije prešlo, u značajnijoj mjeri, na intenzivnu i modernu poljoprivredu i sa njom povezanu preradu i proizvodnju hrane. O problemima u poljoprivredi i proizvodnji hrane sa kojima se danas suočavamo, a u konteksu stalnih poskupljenja i neizvjesnosti na tržištu, svakako da puno više mogu reći oni koji to bolje poznaju, tako da to njima prepuštamo.

Ono što sigurno znamo jeste da ogromne devastirane rudničke površine uz adekvatnu rekultivaciju i uređenje mogu biti izuzetno atraktivne za razne oblike poljoprivredne djelatnosti i proizvodnje.

Naznake nove energetske politike

I ako smo izgubili tradiciju proizvodnje hrane, nismo izgubili tradiciju i znanje dobijanja toliko potrebne i nedostatne energije.

Dešavanje u Ukrajini uzrokovala su dodatno i ubrzano redefinisanje energetskih politika svih država Evrope čije provođenje neće kratko trajati i iziskivat će dugoročne procese. Danas je već poznato da će Belgija produžiti rad nuklearnih elektrana za još 10 godina, Velika Britanija će povećati udio nuklearne energije na 25 % od ukupne potrebne energije u narednom periodu, Francuska energetsku budućnost do 2050.godine apsolutno bazira na upotrebi nuklearne energije. Njemačka, za nas najinteresantnija, kao alternativu ruskom plinu razmatra produženje upotrebe uglja u proizvodnji električne energije i suspendovanje odluke o ubrzanom gašenju termoelektrana na ugalj. Daljnje korištenje uglja u proizvodnji električne energije u državama poput Poljske, Češke, Bugarske, Srbije danas niko ne dovodi u pitanje.

Kako god, energetska ovisnost Evrope o ruskom plinu i nafti sigurno je da će vremenom, u većoj ili manjoj mjeri, biti prošlost. Teško je za povjerovati da će u potpunosti Evropa prestati koristiti ruske energente, plin i naftu, ali je sigurno da po količini oni neće biti u obimu da mogu Evropu činiti energetski ovisnom od Rusije. Postepeni prelazak sa ruskog plina na alternativne izvore ( plin iz Norveške, ili ukapljeni plin iz SAD-a i Katara) je pitanje vremena, i već je u najavi. Ovaj period dodatno će biti izazov u energetskoj stabilnosti za svaku državu i uzrokovat će dodatno intenzivnije korištenje uglja i značajnije povećanje nuklearne energije u dobijanju električne energije.

Neum i sunce

Nekako u isto vrijeme i dva događaja bitna za energetski sektor F BiH poklapaju se sa energetskim turbulencijama na prostoru Evrope.

Prvi je donošenje odluke o nastavku rada dva termo bloka (4 u TE Tuzla i 5 u TE Kakanj) iako su prema Nacionalnom akcionom planu o smanjenju stakleničnih plinova oni trebali biti već ugašeni. Ova odluka izazvala je negodovanje ekoloških aktivista ali je kod privrednika sigurno pozitivno dočekana. Kako god, u slučaju da su ugašeni blokovi 4 TE Tuzla i 5 TE Kakanj, uz trenutni remont bloka 6 TE Tuzla, mi bismo već danas imali značajan nedostatak električne energije i istu bi morali uvoziti po ogromnim cijenama, a onda i cijena koju bi plaćala privreda bila bi znatno viša nego što je to trenutno.

Drugi događaj je Energetski samit održan u Neumu prošle sedmice koji je okupio sve, bar je to tako predstavljeno, vodeće „stručnjake“ za energiju kao i predstavnike izvršne vlasti, od nivoa lokalnih zajednica do državnog nivoa.

Na samitu se razgovaralo o obavezama BiH proisteklih iz Sofijske deklaracije, o dekarbonizaciji, o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti, govorilo se o temama koje jesu značajne ali u nekom drugom vremenu i trenutku. Vrlo malo se pominjao rat u Ukrajini i tektonski poremećaji na tržištu energije koje je on izazvao, a stanje termoenergetskih kapaciteta koji nam trenutno drže energetsku stabilnost i čuvaju nisku cijenu električne energije, njihova pouzdanost i potrebu izgradnje novih zamjenskih niko nije ni pomenuo.

I dok su gosti predavači i prodavači opreme iz Srbije na samitu hvalili nove sisteme solarnih panela u isto vrijeme se izvode završni radovi na izgradnji novog termo bloka Kostolac B3 za potrebe elektroprivrede Srbije. I dok su predstavnici njemačke nevladine organizacije govorili o potrebi dekarbonizacije u BiH u Njemačkoj se planira puštanje u rad konzerviranih termo blokova na ugalj u proizvodnji električne energije.

Ono što su domaći stručnjaci „poduzetnici“ na samitu posebno isticali jeste potreba nastavka izgradnje malih hidroelektrana, ubjeđujući nas da su nam one trenutno najpotrebnije i najbolje rješenje, za njih sigurno jesu. A predstavnici izvršne vlasti su uglavnom šutjeli, čekajući da im istekne mandat. Trenutno energetsku stabilnost i pouzdano snabdijevanje električnom energijom Federacije Bosne i Hercegovine obezbjeđuju termo blokovi stari blizu 60 godina. Ne daj Bože da se neki od njih pokvari.

I dok zapadni lideri jasno ističu kako je energetska politika zapravo siguronosna politika i kako energetski suverenitet nema cijenu, mi sa strane posmatramo kada će sve ovo da prođe samo po sebi ništa ne poduzimajući.

Samo da ne bude kasno, a možda već i jeste.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.