Bosna i Hercegovina mora ubrzano da traži odgovore i rješenja za dalje snabdijevanje i korištenje zemnog gasa. Kako se čulo na sastanku predstavnika gasne privrede iz oba entiteta održanom u Sarajevu, imamo znanja i iskustva da uspješno odgovorimo tom izazovu. Jedno od rješenja je i skladištenje gasa u napuštenom tuzlanskom rudniku soli Tetima o kojem je razgovarano prije tri decenije?!

Uvažavajući novonastalu situaciju izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu i zahtjevima Evropske unije da se gašenjem termoerlektrana na ugalj ubrza dekarbonizacija i pristupi temeljitoj tranziciji energetskog sektora, Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) smatra potrebnim da se o tome razgovara za okruglim stolom po svemu sudeći krajem maja ili početkom juna. Iz tog razloga je i sazvan spomenuti sastanak na kojem je govoreno o tehnici a ne o politici s jasnom porukom državi i njenim organima da se uključe u nadolazeći proces, piše Indikator.ba.

– Vlada treba da se očituje o tome šta je uradila i dokle je došla u procesu energetske tranzicije – kazao je Milenko Todorović iz paljanskog Gas Prometa.

Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Edhem Bičakčić upozorio je da već sada treba misliti na jesen i iduću zimu u kojoj ako ostanemo bez gasa neće biti dovoljno struje da ugrije sve stanove koji se toplotnom energijom snabdijevaju iz toplana na gas.

Upravo on je spomenuto mogućnost skladištenja gasa u Tetimi, organizovanje transporta tečnog prirodnog gasa (LNG) željeznicom i nabavku opreme za proizvodnju zelenog vodonika za koju imamo dovoljno vode a biće i struje. Na kraju je ustvrtdio da “novca za ovo ima i on ne bi trebalo da bude problem“, te sugerisao da Elektroprivreda pomogne toplanama da se pripreme za ono što ih očekuje. Samir Krehić, iz Energoinvesta, je s tim u vezi bio vrlo decidan: Država ovo mora gurati i podržavati!

Neophodno je da država uspostavi svog – državnog regulatora za gas a ako se to pokaže mogućim podrži i formiranje zajedničke kompanije za transport gasa.

Bilo je riječi o novim mogućnostima snabdijevanja gasom iz novih izvora i potrebnim koencijama, izgradnji transportne i distributivne mreže što je prema riječima Ljube Glamočića, direktora kompanija GAS-RES iz Banje Luke veoma važno za strane investitore i njihova buduća ulaganja.

Prema predloženoj koncepciji okruglog stola na njemu će biti razmotreno i pitanje cijena gasa, odnosno globalna trgovina i liberalizacija tržišta prirodnog gasa i sigurnost snabdijevanja. Kada su u pitanju cijene čini se da su odbrojani dani u kojima će biti na niskom nivou. Trenutno su takve jer su određene ugovorom a ne po aršinu tržišta čemu se ne možemo suprotstaviti. U odnosu na sadašnje biće povećane i ako se opredijelimo za snabdijevanje LNG-om.

Pripremni sastanak za organizaciju okruglog stola započeo je konstatacijom da “praktično ne postoji jasan pogled u kojem gasna privreda treba da se kreće”. Završen je u mnogo optimističnijem ozračju i spremnosti CIGRE da, ako za to bude postojao interes, formira poseban forum/sekciju za gas kako bi struka i za to zainteresirani (pojedinci i kompanije) bez predrasuda krčili put ka rješenjima, piše Indikator.ba.

Dokaz da je ideja i lobiranje o skladištenju plina bila aktuelna i prije 2016. godine, odnosno da je počela još 2006.godine je izjava Velimira Ilića, bivšeg potpredsjednika Vlade republike Srbije koji je u emisiji “Ćirilica” na Happy TV  iznio informacije koje su otkrile gdje i kada se Tuzla spominjala kao potencijalni grad u koji bi trebalo biti smješteno najveće skladište plina u Evropi.

Podsjećamo, u Tuzli je 2015. godine usvojena rezolucija Gradskog vijeća protiv skladištenja plina u ovom gradu, a koji bi opskrbljivao BiH i zemlje regije.

˝Nama je jasno da eksperti kažu da je u napuštenim komorama najpovoljnije uskladištiti plin i radioaktivni otpad. Ali mi to ne želimo ovdje i  ne želimo ispod naših kuća. Žrtve smo velikih obmana i svojevremenih ekspertnih mišljenja. Jedno od ekspertnih mišljenja je bilo da treba vršiti nekontrolirano crpljenje slanice i tada je nastala najveća ekološka katastrofa na području bivše Jugoslavije, nekoliko puta veća nego zemljotres u Skoplju”, kazao je 2016. godine za RSE gradonačenik Tuzle Jasmin Imamović.

(TIP/Foto: Maja Nikolić)