Faruk Hadžić: Očekuje li nas novi i veći inflantorni udar?

29.03.2022 09:36
 

Posljednjih sedmica i mjeseci svjedočimo nečemu što u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama regiona nije viđeno od rata u ‘90-im. Gužve na benzinskim pumpama, panika u marketima, kupovina ne samo onoga što je potrebno, nego svega u ogromnim količinama. Masovna histerija kojoj svjedočimo dovela je da čak vidimo natpise u radnjama „da se mole kupci da budu racionalni i ograniče kupovinu na pet litara ulja i vreću brašna od 25 kg“. Nagli porast potražnje za proizvodima, uz ograničenu ponudu, doveo je do naglog rasta cijena. Što je veća histerija i panična kupovina, cijene sve više i više rastu. Prije par sedmica vreća brašna se mogla pronaći za 19 KM (8,5 eura), danas je 36 KM (18 eura) sa tendencijom rasta. Slično je i sa uljem, koje je koštalo oko 2 KM (jedan euro), da bi danas trebalo izdvojiti oko 5 KM (2,5 eura) za jedan litar ulja.

Ovaj rast cijena najavio sam još u oktobru prošle godine, gdje su sve analize sugerisale značajan rast do kraja prošle godine i umjereni rast do polovine ove godine, nakon čega bi se inflacija trebala smiriti. Čak je i MMF je u svom izvještaju tada najavio da države trebaju biti „vrlo vrlo oprezne“ zbog rastućeg nivoa inflacije širom svijeta. U tom trenutku, inflacija je bila izazvana velikim paketom pomoći država i printanjem preko 10,6 triliona dolara novca i nije se još uvijek moglo pretpostaviti da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, koja će dovesti do globalnih poremećaja u svakom segmentu ekonomije. Ipak, najveće negativne posljedice su se odrazile na cijene nafte i hrane, podižući cijene na nivo koji nije zabilježen u Bosni i Hercegovini još od rata.

Inflacija u FBiH je po prvi put prešla dvocifreni iznos. Tako u februaru ove godine, indeksi su imali rast u odnosu na bazni period i to Ukupni indeks (CPI) – 10,3%, Indeks hrane – 19,5%, Električna energija, plin i drugi energenti – 17,8%. Radi usporedbe, vrijednost ukupnog indeksa (CPI) je za 1,8% veća u odnosu na januar, dok je za čak 2,8%. Ovo je preozbiljan rast cijena da bi se tek tako ignorisao. Trenutna situacija je sigurno i dosta teža, što se tek pokazati naredni mjesec kroz statističke podatke. Inflacija se sada već ubrzano širi, izmakla je kontroli i svakim danom pravi ogromnu štetu našoj ekonomiji i društvu, na što je stručna javnost više puta upozoravala još tokom prošle godine, pozivajući donosioce odluka da donosu mjere koje će pomoći privredi i građanima u cijeloj državi.

Upozorenje izdala i Centralna banka BiH

Upozorenje je proteklih dana izdala i Centralna banka Bosne i Hercegovine, koja je upozorila da nas čeka snažan inflatorni pritisak u prvoj polovini ove godine, što je moguće i osjetiti prilikom svakodnevnih kupovina, dodatno naglašavajući da „sa srednjoročnog aspekta efekat koji ima smanjenje realnog raspoloživog dohotka stanovništva usljed inflatornih šokova na realnu ekonomsku aktivnost, gdje će buduća ekonomska aktivnost usporavati. Dodatno, upozorili su na ono što je progresivni dio ekonomske struke već najavio, a to je drugi inflacijski udar, kada radnici budu tražili usklađivanje većih plata, zbog stalnog rasta cijena. Prema Centralnoj banci Bosne i Hercegovine „postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo“. Slične ocjene imao je i MMF, čija je Misija prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini saopštila da je neposredni ekonomski utjecaj rata veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme.

Kretanje nivoa cijena – inflacije, ovisit će o više faktora, ali najbitnije jeste dužina trajanja invazije Rusije na Ukrajinu i način kako će se zemlje Evropske unije osigurati energentima u ovoj godini, te koliko će ta zavisnost i dalje biti vezana za Rusiju.

Povećanje kamatnih stopa centralnih banaka, kao jedno od rješenje za borbu protiv visokog nivoa inflacije, napokon se desilo u SAD-u, gdje je FED polovinom ovog mjeseca povećao kamatnu stopu za 0,25%, što je prvo povećanje od 2018. godine, navodeći da je američka ekonomija dovoljno snažna i da će moći podnijeti nivo usporavanja koji sa sobom nosi povećanje kamatnih stopa. Kako ne bi dopustili da inflacija toliko eskalira u SAD-u, koja je na najvišem nivou od naftnih kriza iz ’70-ih godina prošlog vijeka, posljednjih dana iz FED-a su najavili mogućnost čak i agresivnijeg povećanja kamatnih stopa ove godine, kako bi se inflacija vratila u okvir od 2%, nadajući da će se ipak time izbjeći recesija i pad zaposlenosti.

Mnogo vremena izgubljeno u političkim svađama

Nastavak rasta cijena – inflacije, će u velikoj mjeri zavisiti od očekivanja radnika vezano za usklađivanje njihovih plata sa rastom troškova života. Pritisak na povećanje plata radnika, dovest će do novog rasta cijena proizvoda i usluga, što će na kraju biti dosta teško kontrolisati. Anketa, koju je nedavno objavio Bloomberg, a koja je obuhvatila 18 zemalja i uključivala 20.000 ljudi, pokazala je da samo jedan od pet radnika u Španiji i jedan od četiri u Njemačkoj planira zatražiti povećanje plata. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su kreatori politike posebno zabrinuti zbog obračuna viših plata, taj broj iznosi 30%,  40% u SAD-u i više od 70% u Indoneziji, Indiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U Bosni i Hercegovini, zbog relativno niskog nivoa plata radnika, vrlo vjerovatno da će doći do sindikalnog pritiska za povećanjem, što dodatno može otežati nivo poslovanja preduzeća.

Kao država, dosta smo vremena izgubili u političkim svađama i kalkulacijama oko donošenja mjera pomoći stanovništvu i privredi, poput privremenog ukidanja akciza na gorivo, ili povećanja neoporezivog dijela dohotka radnika. Provođenje mjera će sada biti dosta složenije i teže, jer vremena je sve manje, što će svakim danom stvarati sve veću i veću nervozu među stanovništvom. Hvaljenje o rekordnim poreskim naplata nikako ne pomažu, jer su rezultat djelovanja inflacije, a ne rasta ekonomske aktivnosti. Dugoročno, ako se želi napraviti zdrava osnova za razvoj ekonomije, potrebno je raditi na strani ponude i jačanja domaće proizvodnje, čime na neki način stvaramo pretpostavku da možemo sami uticati na cijene pojedinih proizvoda, kako je to sada slučaj i sa električnom energijom. Trenutna situacija podsjeća na skok iz aviona. Ako budemo imali dobar padobran, možda se na kraju ugodno i spustimo na zemlju.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Faruk Hadžić)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.