Dvije sedmice nakon invazije Rusije na Ukrajinu cijene ključnih poljoprivrednih proizvoda iz tih zemalja naglo su porasle, a stručnjaci upozoravaju na moguću novu svjetsku krizu s hranom koja bi mogla da utiče na milione ljudi, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Ruska invazija na Ukrajinu znači da poskupljenje hrane koje je mučilo globalne potrošače sada prelazi u potpunu krizu, potencijalno nadmašujući čak i posljedice pandemije i gurajući milione drugih u glad, ukazuje Bloomberg, dodajući da su obje zemlje poznate kao svjetske žitnice.

Rusija i Ukrajina proizvode ogroman dio svjetskih poljoprivrednih zaliha, a također su jeftini proizvođači, pa je njihov izvoz omiljen za uvoznike s Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ističe Bloomberg dodajući da su sada pošiljke iz obje zemlje praktično presušile.

Cijene na robnim tržištima rastu – cijena pšenica je porasla za oko 50 odsto za dvije sedmice, a kukuruz je dostigao najviši nivo u deceniji. Sve veći troškovi bi mogli na kraju da utiču na zemlje u razvoju, gdje hrana predstavlja veći udio u potrošačkoj korpi.

Kriza se proteže dalje od kritičnog uticaja izvoza žitarica, naglašava Bloomberg i dodaje da je Rusija također ključni snabdjevač đubrivom.

Ruska invazija na Ukrajinu izaziva najgori skok globalnih cijena hrane od Velike recesije 2008, koji bi mogao da produbi globalne probleme sa snabdijevanjem i cijenama, rasplamsa pošast svjetske gladi i izazove veća politička previranja izvan zone sukoba, piše Washington post.

Suočen s opsadom gradova i ratom, Kijev je zaustavio izvoz mesa, raži, ovsa, heljde, šećera, prosa i soli i uveo određena ograničenja na pšenicu i kukuruz. Rusija bi mogla privremeno da zabrani izvoz žitarica u grupu bivših sovjetskih zemalja, kao i neki izvoz šećera, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje hrane na globalnom nivou.

Nasuprot tome, ističe list, druge zemlje – da bi zaštitile svoje zalihe hrane – okreću se trgovinskom protekcionizmu. Indonezija je postavila nova ograničenja na izvoz palminog ulja, Mađarska je zabranila sav izvoz žitarica, dok je Srbija zabranila izvoz pšenice, kukuruza, brašna i jestivog ulja.

Egipat je uveo kontrolu nad izvozom žitarica jer je cijena hleba već počela da raste, dok su Sirija i Liban počele racionalizacije potrošnje pšenice, šećera i jestivog ulja.

U novom izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) procjenjuje se da bi cijene hrane i stočne hrane mogle porasti za sedam do 22 odsto iznad već povišenih cijena zbog rata. Preliminarna procjena FAO-a je da zbog rata do 30 odsto sjemena pšenice, kukuruza i suncokreta ili neće biti zasađeno ili pobrano u Ukrajini tokom predstojeće sezone.

Stručnjaci upozoravaju da bi veće cijene hrane mogle da izazovu globalne nemire. Tokom krize 2007-8, neredi su izbili od Haitija do Bangladeša dok su se društvene pobune Arapskog proleća, naglašava list, također desile u pozadini gnjeva javnosti zbog visokih cijena hrane. Porast cijena hrane će također zakomplikovati globalne napore da se suzbije glad u nestabilnim zemljama ili zemljama u sukobu, od Afganistana do Haitija.

Ono što krizu s hranom čini još gorom je to što su efekti klimatskog sloma i pandemije koronavirusa već stvorili globalne poremećaje na ključnim tržištima hrane, naglašava Guardian.

Cijene durum pšenice, koja se koristi za pravljenje tjestenina, porasle su za 90 odsto krajem prošle godine poslije suše i rekordnih toplotnih talasa u Kanadi, jednom od najvećih svjetskih proizvođača žitarica. Istovremeno, dodaje list, ključne poljoprivredne oblasti u SAD prošle godine su iskusile šumske požare i ekstremne vremenske prilike, dok je u područjima Latinske Amerike bila suša.

U nekim od najugroženijih regiona na svijetu, ljudi su se već suočavali s akutnom nestašicom hrane zbog vremenskih uslova za koje je utvrđeno da se pogoršavaju kao rezultat klimatske krize.

Svakom desetom čovjeku na svijetu, ukazuje Guardian, već nedostaje dovoljno hrane za jelo, a koronavirus je pogoršao problem jer je pandemija poremetila tržišta i mreže transporta hrane u zemljama u razvoju, i pogoršala siromaštvo.

(TIP/Beta)