Ukrajinci: U protunapadu smo kod Kijeva; Mrtve u Mariupolju pokapaju u masovnu grobnicu

– 15. je dan ruske invazije na Ukrajinu

– Troje poginulih u ruskom bombardiranju regije Sumi

– Danas sastanak Lavrova i Kulebe u Turskoj

– Dugačak je popis kompanija koje bi Rusija mogla nacionalizirati

Osim što su uništili dječju bolnicu u Mariupolju, Rusi su tijekom jučerašnjeg dana bombardirali i dvije bolnice u Žitomiru. Jedna od njih također je bila dječja bolnica, tvrdi gradonačelnik Serhi Suhomlin. Dodaje i kako u napadima nije bilo ozlijeđenih.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da je razgovarao s ukrajinskim kolegom Dmitrijem Kulebom u Antaliji. Još nema detalja razgovora.

Kuleba će se kasnije susresti s šefom ruske diplomacije Sergejem Lavrovom.

Američki Zastupnički dom odobrio je plan od 13,6 milijardi dolara za hitnu pomoć Ukrajini.

Predviđeno je da se u paketu pomoći, za koji se očekuje da će ga Senat odobriti sljedećih dana, polovica novca namijeni ukrajinskoj obrani, a druga polovica za pomoć izbjeglicama.

Predsjednik Joe Biden zatražio je samo 10 milijardi od Kongresa, gdje mnogi zastupnici žele pokazati da poduzimaju korake protiv Rusije.

Ta je mjera prihvaćena u sklopu obuhvatnijeg zakona o vladinoj potrošnji, nakon što su većinski demokrati srezali proračunske izdatke za prevenciju covida iz zakona zbog protivljenja republikanaca.

AP je objavio uznemirujuće fotografije iz opkoljenog grada Mariupolja. Grad je već danima pod stalnim ruskim bombardiranjem pa je naprosto nemoguće organizirati pokope za sve one koji su tijekom ruske agresije izgubili svoje živote. Zato su vlasti odlučile iskopati masovnu grobnicu u koju se žurno i bez ceremonije pokapaju ubijeni civili i ukrajinski vojnici, kao i oni koji su preminuli prirodnom smrću.

Duboki rov dug oko 25 metara, iskopan na starom groblju u srcu grada puni se tijelima koja su prikupili djelatnici općinske socijalne službe iz mrtvačnica i privatnih kuća.

Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko izjavio je jučer kako je tijekom 9 dana opsade njegova grada ubijeno 1.207 civila.

Ukrajinska vojska krenula je u protunapad protiv ruskih snaga kod Kijeva, prenose ukrajinski mediji citirajući savjetnika ministra unutarnjih poslova.

– Noć je bila teška, ali generalno možemo reći da su ukrajinske snage izvele protunapad kod Kijeva, izjavio je Vadim Denišenko.

– Na zapadnoj periferiji grada mogu se čuti topničke bitke. Još nema detaljnijih informacija, dodao je.

Britansko ministarstvo obrane nešto je kasnije objavilo kako su ruske trupe ostvarile mali napredak u posljednjih tjedan dana, a zabilježen je i pad ruske aktivnosti u zraku.

Troje ljudi poginulo je u noći na četvrtak kada su ruski zrakoplovi bombardirali grad Ohtirku u regiji Sumi, kazali su lokalni dužnosnici koje prenosi BBC. Među poginulima su 13-godišnji dječak i dvije žene.

Čelnik regionalne uprave Dmitro Živicki rekao je da su pogođeni stambena područja i plinovod, nešto iza ponoći po lokalnom vremenu. Desetak minuta nakon toga, predgrađa Sumija također su bombardirana.

Živicki je rekao i da se očekuje da će se humanitarni koridori otvoriti u 9 sati po lokalnom vremenu kako bi se evakuirali civili.

U srijedu je oko pet tisuća civila evakuirano iz Sumija, regionalnog glavnog grada koji se nalazi pod teškim ruskim bombardiranjem već danima.

McDonald’s, IKEA i Apple samo su neke od brojnih kompanija koje bi Ruska Federacija mogla nacionalizirati, izvještavaju novine Izvestia, citirajući Olega Pavlova, čelnika organizacije Inicijativa javnih potrošača.

– Vladi i Glavnom tužiteljstvu poslana je lista stranih tvrtki koje se mogu nacionalizirati zbog prestanka rada u Rusiji… Do sada se na popisu nalazi 59 tvrtki, ali će se proširivati ovisno o novim potezima stranih tvrtki. Među onima koji su se već našli u dokumentu su Volkswagen, Apple, IKEA, Microsoft, IBM, Shell, McDonald’s, Porsche, Toyota, H&M i drugi, rekao je Oleg Pavlov.

Čelnik Inicijative javnih potrošača također je napomenuo da će službenici za provođenje zakona, Ministarstvo industrije i trgovine i Rospotrebnadzor, biti uključeni u rad na ovoj listi. Prema njegovim riječima, popis je otvoren, a na njemu su kompanije koje “su se povukle bez davanja jamstava ruskim potrošačima”. Osim toga, precizirao je da će se prema njima provoditi upravni, kazneni i sudski postupci.

“Ukupni iznos obveza ovih tvrtki prema građanima, državi i suradnicima je veći od 6 bilijuna rubalja. Upravo je taj iznos jednak njihovom prihodu u Rusiji u posljednje tri godine. Biti na crnoj listi za kompanije u prekršaju znači sljedeće: zapljena računa i imovine, uvođenje vanjskog upravljanja i nacionalizacija imovine. Također, uprava ovih poduzeća može biti kazneno odgovorna za namjerni stečaj i prijevaru u posebno velikim razmjerima, Pavlovljevo mišljenje citira list.

Turska će u četvrtak biti domaćin ministrima vanjskih poslova Rusije i Ukrajine na njihovom prvom sastanku otkad je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Sergeja Lavrova i njegovog kolegu Dmitra Kulebu dočekat će turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u Antaliji, ljetovalištu popularnom među ruskim turistima. I Lavrov i Kuleba u srijedu su već došli u Tursku.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji ojačava napore medijacije od početka krize, ocijenio je u srijedu da “Turska može istovremeno razgovarati i s Ukrajinom i s Rusijom”. “Radimo na tome da se izbjegne da se kriza pretvori u tragediju”, naglasio je.

Kuleba je u srijedu u video snimci na Facebooku rekao da će učiniti sve kako bi pregovori bili što je moguće učinkovitiji, istovremeno rekavši kako ima “ograničena očekivanja”. “Nemam velike nade ali napravit ćemo sve kako bismo izvukli maksimum”, rekao je, dodajući da će “sve ovisiti o instrukcijama koje je Lavrov dobio prije susreta”.

Atmosfera prije razgovora prilično je napeta, a ukrajinski ministar nazvao je nedavno za CNN svog ruskog kolegu “suvremenim Ribbentropom”, referirajući se na Hitlerovog ministra u Drugom svjetskom ratu.

Putovanjem u Antaliju Lavrov je prvi puta izašao iz Rusije od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.

Turska, članica NATO-a, saveznica je Ukrajine ali želi održati i odnose s Rusijom o kojoj uvelike ovisi kada se radi o turizmu i opskrbi pšenicom i energentima.

Pregovori u Antaliji dolaze dan nakon što je Rusija u srijedu rekla da je postignut “napredak” u njezinim pregovorima s Ukrajinom.

Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova također je rekla da cilj Rusije nije srušiti ukrajinsku vladu.

Analitičari su međutim vrlo oprezni, nakon što je dvotjedni rat već protjerao dva milijuna Ukrajinaca izvan granica njihove zemlje.

“Svaki napor može biti od pomoći ali ne vjerujem da treba očekivati neki proboj” u pregovorima, rekao je za agenciju France presse Aaron Stein, direktor programa za Bliski istok u Foreign Policy Research Institute.

“Da bi se došlo do sporazuma, dvije strane moraju biti spremne na bolne kompromise”, upozorio je i Berk Esen s Njemačkog instituta za međunarodna pitanja i sigurnost.

Bilo bi doista iznenađujuće da Erdogan organizacijom razgovora u Antaliji postigne uspjeh, ocjenjuju analitičari.

U posredništvo su se uključili i drugi političari poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i izraelskog premijera Naftalija Bennetta. Bez rezultata, zasad.

Službena američka procjena o broju poginulih ruskih vojnika u invaziji na Ukrajinu iznosi između 5 i 6 tisuća, rekli su dužnosnici za CBS News.

Broj ozlijeđenih procjenjuje se na između 15.000 i 18.000, polazeći od pretpostavke da je broj ranjenih obično tri puta veći od broja ubijenih.

Američki dužnosnik koji je želio ostati neimenovan nazvao je to “vrlo visokim gubitcima” i usporedio ih s nekima od borbi u Drugom svjetskom ratu.

Ukrajina tvrdi da je 12.000 ruskih vojnika poginulo u borbama.

Prošli tjedan Rusija je priznala 500 žrtava.

BBC naglašava da je sve te podatke vrlo teško provjeriti.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Hina/Foto: Tomislav Botić, Boris Igrec)