Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 26 posto, na 115,68 dolara, najvišu razinu od rujna 2008. godine.

Najveći tjedni skok cijena od polovine 2020. godine uslijedio je nakon što su SAD i saveznici uveli sankcije Rusiji koje su, iako nisu usmjerene na prodaju ruske nafte i plina, ipak stisnule njezinu industriju i prijete smanjenjem opskrbe u idućim mjesecima.

Uz to, trgovci se plaše da bi sankcije ipak mogle biti proširene na izvoz ruske nafte, pa odbijaju prodavati rusku naftu. Prisutan je i strah prijevoznika od kazni zbog eventualnog kršenja sankcija, pa odbijaju prevoziti rusku naftu.

„Očekujemo da će se ruski izvoz nafte smanjiti za milijun barela dnevno zbog neizravnog utjecaja sankcija i dobrovoljnih postupaka kompanija. Cijene nafte vjerojatno će nastaviti rasti, možda i iznad 130 dolara po barelu”, rekao je izvršni direktor kompanije Rystad Energy Jarand Rystad.

Ruska vojska navodno će prekinuti vatru i otvoriti humanitarne koridore kod nekoliko ukrajinskih gradova, objavio je Interfax.

Humanitarni koridori bit će otvoreni iz Kijeva, Mauripolja, Harkiva i Sumija nakon zahtjeva francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, stoji u izvješću iz Ministarstva obrane.

Koridori će navodno biti otvoreni od 10 sati po moskovskom vremenu, odnosno, od 8 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Ukrajinski mediji objavili su snimke na kojima stanovnici Mikoljava pregledavaju svoje većinom razrušene domove nakon ruskog napada.

Australski premijer Scott Morrison pozvao je u ponedjeljak Kinu da se pridruži globalnim naporima za okončanje ruske invazije na Ukrajinu jer misli da nema zemlje koja će imati veći utjecaj od Kine na kraj rata na istoku Europe.

Australski premijer je u opsežnom govoru sugerirao da invazija Rusije ne ide prema planu njezina čelnika Vladimira Putina, za kojeg je rekao da je “precijenio kapacitete za procesuiranje ovog ilegalnog rata”.

“Kina je dugo tvrdila da kao jedna od najvećih sila u svijetu treba doprinositi globalnom miru i stabilnosti. Nema zemlje koja će imati veći utjecaj na okončanje ovog užasnog rata u Ukrajini od Kine”, rekao je Morrison u govoru u Institutu Lowy u Sydneyju.

Morrison, čija se vlada sukobila sa svojim najvećim izvoznim trgovinskim partnerom zbog niza pitanja, rekao je da je zaprepašten suzdržanošću Kine.

“Slušao sam glas kineske vlade kad je riječ o osudi ruskih djelovanja i vladala je zastrašujuća tišina”, rekao je.

Kina je odbila ruski napad na Ukrajinu nazvati invazijom, dok je od zapadnih zemalja tražila da poštuju ruske “legitimne sigurnosne bojazni”. Pozvala je na okončanje krize putem pregovora.

Rusija invaziju koju je započela 24. veljače naziva “posebnom vojnom operacijom”, a Morrison je opisuje “grubim kršenjem međunarodnog prava” i “najnovijim primjerom autoritarnog režima koji pokušava osporiti status quo prijetnjama i nasiljem”.

Svakim danom raste popis zemalja koje nameću sankcije Rusiji, ali na njemu još nema Kine. Unatoč tome, Morrison smatra da “nema sumnje da gospodin Putin ne ostvaruje ono čemu je težio”.

“Mislim da je precijenio kapacitete za procesuiranje ovog ilegalnog rata. Način na koji je poslao mlade ročnike u vatru, ne vidim kako bi to moglo pozitivno odjeknuti u Rusiji.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritizirao je u nedjelju zapadne čelnike zbog izostanka reakcije na prijetnju Moskve da će napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

“Promislite o osjećaju nekažnjivosti napadača”, rekao je Zelenski u videu objavljenom putem društvene mreže Telegram.

“Nisam danas čuo reakciju niti jednog svjetskog lidera…ni riječi, kao da su zapadni lideri nestali večeras.”

Moskva je u nedjelju objavila da ruske snage namjeravaju napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks, i to preciznim oružjem, piše dpa.

“Odvažnost agresora jasan je signal Zapadu da sankcije uvedene Rusiji nisu dovoljne”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Ukrajina i Rusija pred najvišim sudom UN-a

Ukrajina će u ponedjeljak pozvati najviši sud Ujedinjenih naroda da naloži Rusiji da zaustavi svoju invaziju, tvrdeći da Moskva opravdava napad na temelju pogrešnog tumačenja Konvencije o genocidu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska “posebna vojna operacija” nužna “kako bi se zaštitili ljudi koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu” u istočnoj Ukrajini, misleći na one kojima je prvi ili jedini jezik ruski.

Kijev će u ponedjeljak na početku suđenja pozvati suce da nalože takozvane “privremene mjere” za zaštitu Ukrajine.

Ukrajinska tužba podnesena Međunarodnom sudu pravde (ICJ) usredotočena je na tumačenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., ugovora koji su potpisale obje zemlje.

Ukrajina u tužbi navodi da ruska tvrdnja o genocidu nije istinita i da Putin nema pravnog opravdanja za invaziju.

Prošli tjedan je izvršni odbor Međunarodne udruge znanstvenika koji se bave genocidom priopćio da je Putin “zlouporabio izraz genocid”.

“Nema apsolutno nikakvih dokaza da se u Ukrajini događa genocid”, rekla je predsjednica udruge Melanie O’Brien Reutersu.

Napad na Mikoljav

I dok se diplomatskim naporima pokušava okončati rat u Ukrajini, ruske snage su tijekom noći ponovno počele bombardirati Mikoljav, lučki grad na jugu zemlje.

Tamošnji ‘News-N’ objavio je kako je napad počeo oko 5 sati ujutro po lokalnom vremenu, a video eksplozija u gradu na svom je Twitteru podijelio reporter New York Timesa Michael Schwirtz.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Hina/Foto: AFP)