Napad Rusije na Ukrajinu mogao bi promijeniti dosadašnji način prelijevanja geopolitičkih kriza na ekonomski teren.

Svijet se i prije susretao sa različitim geopolitičkim krizama, koje se u većoj ili manjoj mjeri ostavljale posljedice po svjetsku ekonomiju. Činjenice su da su se dosadašnje krize uglavnom uspjele amortizovati kako bi ostale lokalnog karaktera, bez značajnijeg i turbulentnijeg uticaja na ekonomska kretanja. Ipak, napad Rusije na Ukrajinu mogao bi promijeniti dosadašnji način prelijevanja geopolitičkih kriza na ekonomski teren.

Tržišta općenito ne vole neizvjesnost koja dovodi do generisanja panike i straha među građanima i ulagačima. Trenutni nivo krize se ne smije ni podcijeniti, jer uključuje velike svjetske sile na suprotnim stranama. Sa jedne strane stoji Rusija, druga najveća vojna sila na svijetu, a sa druge strane, za sada neutralni NATO, kada je u pitanju direktna konfrontacija sa Rusijom.

Koliko je značajan uticaj napada Rusije na Ukrajinu, moglo se vidjeti isti dan kada je cijena barela nafte odmah skočila za nekih osam posto, prelazeći psihološki nivo od 100 dolara po barelu, prvi put od 2014. godine, uz daljnji rast gdje trenutna cijena iznosi preko 115 dolara po barelu. Cijena prirodnog gasa je također u jednom danu povećana za oko 30 posto.

Značajan izvoznik žitarica

Posljedice jednog ovakvog sukoba treba posmatrati lokalno iz pozicije Bosne i Hercegovine i globalno na svjetskom nivou, što će opet odraziti i na našu državu. Iako se smatra da takav jedan sukob neće uticati na našu državu, treba napomenuti da Ukrajina predstavlja značajnog izvoznika kukuruza i pšenice. Ukrajina je jedan od deset najvećih proizvođača raznih usjeva, uključujući kukuruz i pšenicu. Prošle godine, Ukrajina je postala jedan od četiri najveća svjetska izvoznika kukuruza, u rangu sa Brazilom i Argentinom. U ovoj godini, predviđa se da će Ukrajina imati udio 12 posto svjetskog izvoza pšenice, 16 posto kukuruza, 18 posto ječma i 19 posto uljane repice. Prognoze prije izbijanja sukoba su bile, da će u ovoj godini izvoz kukuruza iz Ukrajine biti oko 30,9 miliona tona u periodu. Inače, više od 40 posto ukrajinskog izvoza kukuruza i pšenice ide na Bliski istok ili Afriku.

Sa druge strane ruska ekonomija je u velikoj mjeri ovisna o izvozu roba i prihoda od prodaje sirove nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, koji čine oko polovinu ruskog budžeta. Glavni ruski izvozni proizvodi su: goriva i energenti, koji čine 63 posto ukupnog izvoza, od čega su sirova nafta i prirodni gas čine 26 posto. Gledano prema kontinentima, 49,3 posto vrijednosti ruskog izvoza isporučeno je evropskim zemljama, dok je 42,2 posto isporučeno prema Aziji.

Istina, Bosna i Hercegovina nema značajne, direktne trgovinske veze sa Ukrajinom, ali ima sa Rusijom u dijelu uvoza energenata. Samo u 2019. godini, Bosna i Hercegovina je napravila deficit u robnoj razmjeni sa Rusijom od 1,4 milijarde konvertibilnih maraka (700 miliona eura).

Sankcije ne donose štetu samo Rusiji

Zapadne zemlje, koje su uvele posljednjih dana niz paketa sankcija prema Rusiji, ostavit će posljedice najviše po Rusiju, ali jednim dijelom i za svoje ekonomije. Sankcionisanje Rusije, koja je ujedno i 11. najveća svjetska ekonomija i jedan od najvećih proizvođača trajnih proizvoda, dovest će do veće inflacije, manjeg ekonomskog rasta i vrlo vjerovatno problema na finansijskim tržištima.

Sa druge strane, uvođenje sankcija, odrazit će se i na samu Evropu, jer je Rusija jedan od najvećih proizvođača nafte u svijetu, ali i ključni dobavljač gasa za Evropu. Ako sankcije potraju, što može ograničiti svjetsku ponudu pojedinih proizvoda, poput proizvoda metalne industrije poput nikla i aluminija, Rusija može uzvratiti, što je već i najavljeno prije nekoliko dana kroz namjerno podizanje cijene gasa i nafte. Rast cijena nafte se možda i može amortizovati, ukoliko bi zemlje članice OPEC-a povećale proizvodnju, konkretnije Saudijska Arabija na molbu SAD-a, ali viša cijena energenata je sasvim izvjesna. Obzirom da Evropska unija ide putem energetske tranzicije, rast inflacije i u Evropskoj uniji, zbog više cijene energenata će biti nastavljen i ove godine.

Drugi dio sankcija će biti usmjeren na tehnologiju i pristup svjetskom finansijskom sistemu, što je već i najavljeno. Za razliku od trgovinske razmjene, gdje postoji međusobna zavisnost između Rusije i zemalja zapadne hemisfere, situacija je znatno drugačija kada je u pitanju pristup finansijama i tehnologiji. Sankcije od strane SAD-a, znatno će pogoditi tehnološke kompanije iz Rusije najprije kroz ograničavanje pristupa poluprovodnicima, raznim programskim rješenjima i možda najozbiljnije – finansijskom sistemu.

Svakako u ovoj situaciji da će najgore proći bankarski sektor, gdje su posljedice već osjetile banke poput VTB-a i Sberbanka, koja je već dobila nove vlasnike u Bosni i Hercegovini. Dodatno, ograničeni pristup Swift sistemu, u velikoj mjeri će naštetiti ruskoj ekonomiji, zbog ograničenog pristupa devizama, što je bitno u konačnici za branjenje rublje i obavljanje transakcija.

Značajne posljedice za Tursku

Jedna od zemalja koja može očekivati značajne posljedice rusko-ukrajinske krize je Turska, koja već sada ima nivo inflacije od 48 posto. Rusija i Ukrajina su vrlo bitne za ekonomiju Turske. U prošloj godini, čak 25 posto svih turističkih dolazaka u Tursku su bili iz upravo ove dvije države, što će vrlo vjerovatno ove godine biti smanjeno, što će odraziti i na ekonomiju Turske. Igranje na dvije strane za Tursku će biti vrlo teško. Sa jedne strane, Turska održava korektne odnose sa Rusijom, od koje su nedavno kupili protuzračni odbrambeni sistem S-400, ali isto tako su Ukrajini prodali desetine naoružanih dronova, što se nije svidjelo Rusiji.

Bankarske transakcije će vrlo brzo biti ograničene, ako se kriza nastavi, što će otežati način funkcionisanja ekonomije. U konačnici, može se očekivati i snažan ekonomski šok, čija dubina zavisi od istrajnosti namjera za nastavak vojnih aktivnosti. Rusija je sigurno računala da će sankcije biti uvedene, te se je sigurno spremila za prvi inicijalni udar, ali nervoza će svakim danom, među stanovništvom i poslovnom elitom biti sve veća i veća.

Krajnji rezultat za svijet će biti novi rast cijena – inflacija, što će stvoriti dodatni pritisak na centralne banke da brže primjene mjere za obuzdavanje visokog rasta cijena. Svijet se opasno kreće prema novoj ekonomskoj krizi, gdje se već može vidjeti rub litice. Do lidera je hoće li povući ručnu kočnicu na vrijeme.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Faruk Hadžić/Foto: logicno.com/Ilustracija)