Rusiji je objavljen ekonomski i finansijski rat koji će uništiti njenu ekonomiju, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer, da bi naknadno priznao da je izjava neprimjerena. Ipak, žestoko je odgovorio zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev uz poruku francuskom ministru da pazi šta govori.

Rusi već osjećaju posljedice sankcija koje je Zapad uveo Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Danima su u redovima na šalterima i bankomatima da bi što prije povukli novac i to u devizama, zbog izvjesne devalvacije rublje, koja bi mogla postati samo hrpa bezvrijednih papira.

“Ja sav svoj novac držim u stranim valutama i imam skeptičan stav prema Sberbanku, VTB-u i državnim bankama. Ne mogu reći da sam bio spreman na ovo”, rekao je stanovnik Moskve.

Samo rijetki su bili spremni reći da su očekivali da će se za samo nekoliko sedmica Rusija iz unosnog izvora zarade zbog naglog rasta cijene nafte pretvoriti u ekonomski izolovanu zemlju u koju niko ne želi ulagati. Sjedinjene Države, Evropska unija, Velika Britanija i njihovi saveznici su uveli sankcije ruskoj centralnoj banci, oligarsima i političkim zvaničnicima, uključujući predsjednika Vladimira Putina i isključili neke ruske banke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT.

“Istrpjet ćemo ovo. Čovjek se uvijek može preorijentisati na nešto drugo. Da, mnoga preduzeća će primjetno patiti sada, turizam i logistika, vazduhoplovne kompanije. Možda je tako trebalo biti”, kazao je jedan stanovnik Moskve.

Pomirljiva izjava stanovnika Moskve nije u skladu s oštrim stavom Kremlja iz kojeg uporno ponavljaju – zapadne sankcije nikada neće promijeniti ruske pozicije oko Ukrajine.

“Sjedinjene Države su zagovornici sankcija. Oni su ljubitelji sankcija. Sklonost ka toj praksi se raširila po cijeloj Evropi kao bakterija. Možda misle da nas nametanje sankcija može natjerati da promijenimo naš stav. To ne dolazi u obzir”, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ipak, u obzir su došle zapadne sankcije Putinovoj Rusiji kakve se ne pamte. Namjera im je, kako kažu iz Evropske komisije, da parališu sposobnost Ruske centralne banke da zaštiti finansijski sistem.

Objavili smo ekonomski i finansijski rat Rusiji, kazao je francuski ministar finansija Bruno le Maire.

“Ruska centralna banka nije imala drugog izbora već da podigne kamatnu stopu sa 10 do 20 posto, što znači da firme neće imati pristup kreditima, ili će biti ali po vrlo visokim stopama – za ulaganje i razvoj ruske privrede. Zbog toga ćemo izazvati pad ruske ekonomije”, rekao je Le Maire.

Nismo u sukobu s ruskim narodom, ispravio se Le Maire, ali su njegove prvobitne riječi izazvale ljutit odgovor zamjenika predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti koji ga je na twitteru upozorio:

“Danas je neki francuski ministar rekao da su objavili ekonomski rat Rusiji. Pazite na svoj jezik, gospodo! I ne zaboravite da su se u ljudskoj istoriji  ekonomski ratovi često pretvarali u prave.”

Rusija će stranim ulagačima privremeno zabraniti prodaju imovine kako bi odluku mogli donijeti razborito, a ne pod političkim pritiskom, izjavio je ruski premijer Mihail Mišustin. Globalne kompanije koje su u Rusiji poslovale desetljećima počele su se povlačiti, pa je tako britanski energetski div British Petroleum najavio izlazak iz ruskog Rosnjefta, a Shell iz pogona za ukapljeni plin Sahalin 2, raskinuvši saradnju s  Gazpromom.

“Evropa će se možda suočiti sa višom inflacijom i cijena gasa bi mogla malo porasti, ali Rusija je ta koja će patiti, ruska ekonomija, i mi ćemo svjedočiti padu ruskog finansijskog sistema”, dodao je Le Maire.

Ruska invazija na Ukrajinu prijeti globalnom snabdijevanju hranom, upozorio je norveški proizvođač umjetnih gnojiva Jara International, dodavši da međunarodna zajednica mora smanjiti zavisnost od ruskih sirovina za poljoprivredu.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Ilustracija)